Na devetoj sjednici Gradskog vijeća Grada Pakraca, održanoj 28. listopada, nakon aktualnog sata, raspravljalo se o radu Dječjeg vrtića Maslačak, povećanju boda komunalne naknade, održavanju gradskih i seoskih prometnica te polugodišnjim izvješćima o radu gradonačelnika i izvršenju proračuna. Najviše rasprave izazvali su prijedlog povećanja komunalne naknade za 20 posto i financijsko stanje Grada, uz različita mišljenja vijećnika o prioritetima ulaganja i raspodjeli proračunskih sredstava.
Sjednica je započela stavljanjem mandata vijećnice Violete Vonić u mirovanje te početkom mandata HDZ-ove vijećnice Anite Skalnik.
Vujanić predložila povećanje cijena vrtića?
Iako je program rada Dječjeg vrtića Maslačak Pakrac jednoglasno prihvaćen, vijećnici su raspravljali o kapacitetima vrtića, potrebama za dodatnim zaposlenicima, financijskom poslovanju te mogućnostima pravednijeg određivanja cijene koju plaćaju roditelji. Vijećnica Tamara Vujanić (SDP) pridružila se pohvalama na račun rada vrtića, no zanimalo ju je uspijeva li ustanova, s obzirom na velik interes za jasličke skupine i ograničene prostorne i kadrovske kapacitete, zadovoljiti pedagoške standarde. Upitala je i koliko su demografske mjere koje provodi Grad učinkovite u pokrivanju troškova rada vrtića.
Ravnateljica Katarina Lahovsky Kobetić potvrdila je da je organizacija rada izazovna, posebno tijekom upisa i raspoređivanja djece u skupine. „Svima nam je cilj upisati svu djecu i osigurati im što bolju pripremu za školu. Teško je sve posložiti i često nailazimo na negodovanje roditelja kada djecu moramo premještati iz jedne skupine u drugu, što se događa prilikom svakih upisa“, pojasnila je i dodala kako lista čekanja trenutno nije velika. Na posljednjim upisima ostala su djeca čiji roditelji ne rade oboje, dok je u jasličkoj dobi šestero djece koja još nisu navršila godinu dana. Sva djeca koja su navršila godinu dana, istaknula je, upisana su u vrtić.
Prema procjeni ravnateljice, trenutno nema stvarne potrebe za izgradnjom ili dogradnjom vrtića jer se postojeći kapaciteti još uvijek mogu organizacijski pokriti. U slučaju potrebe, slobodnih mjesta ima u područnim objektima u Badljevini i Donjoj Obriježi, a pojedini roditelji već koriste mogućnost upisa djece u tim naseljima.
Vijećnik Zoran Krejči (SDP) otvorio je pitanje financijskog poslovanja, pitajući zašto se preneseni manjak vrtića povećao sa 112.000 na 130.000 eura, unatoč tome što Grad podmiruje svoje obveze prema ustanovi. Podsjetio je i na ranije najave izgradnje novog vrtića na području Pilane te upitao je li se od tog projekta odustalo, s obzirom na to da je ravnateljica procijenila kako trenutačno nema potrebe za proširenjem postojećih kapaciteta.
„Smatram da trenutno ne postoji potreba za novim vrtićem, a što se tiče izgradnje novih objekata, za to nemam nikakvih ovlasti. Kada je riječ o održavanju, znate da je sa 90 eura koje uplaćuju roditelji vrlo teško održavati šest objekata. Osobno sam protiv izgradnje novog objekta jer bi logičnije bilo proširiti postojeće kapacitete. Što se tiče prenesenog manjka, dostavit ću vam sve podatke pisanim putem“, odgovorila je ravnateljica.
Vijećnicu Anitu Skalnik zanimalo je postoji li u sistematizaciji radnih mjesta mogućnost zapošljavanja medicinskog tehničara koji bi pomagao u radu jasličkih skupina. Ravnateljica je pojasnila kako radno mjesto pomoćne medicinske sestre više nije predviđeno sistematizacijom, ali je moguće zapošljavanje dodatnih djelatnika. Vrtić trenutačno ima dva pomoćnika za njegu, skrb i pratnju te jednog pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju.
Vijećnik Josip Lujanac (HDZ) zatražio je podatak o udjelu gradskih sredstava koji se izdvaja za rad vrtića. Gradonačelnik Tomislav Novinc odgovorio je kako ekonomska cijena vrtića iznosi 550 eura, dok roditelji za prvo dijete mjesečno plaćaju 90 eura. Za drugo dijete cijena je 50 posto niža, a za treće je boravak besplatan. „Za plaće zaposlenika, putne troškove, bolovanja i ostale povezane troškove izdvajamo oko 120.000 eura mjesečno. Od države za fiskalno izravnanje za vrtić dobivamo oko 31.000 eura“, rekao je Novinc.
Vijećnica Tamara Vujanić ponovno je otvorila pitanje cijene vrtića, zauzevši se za razmatranje modela prema kojem bi roditelji plaćali iznos ovisno o svojim prihodima, barem za prvo dijete. Istaknula je kako smatra da bi standard i uvjeti boravka djece u vrtiću trebali imati prednost pred održavanjem jedinstvene, niske cijene za sve roditelje. „Znam da to nisu popularne mjere, ali mislim da su standard u vrtiću i uvjeti u kojima djeca borave puno važniji od toga da cijena bude minimalna. Svjesna sam da nije jednostavno odrediti realnu i pravednu cijenu za sve, kao i da postoje različite obiteljske okolnosti i prihodi“, rekla je Vujanić i predložila je uvođenje više cjenovnih kategorija, primjerice prema prosječnoj plaći roditelja. „I dalje ću zagovarati da se cijena određuje prema kategorijama prihoda roditelja, barem za prvo dijete“, izjavila je i dodala kako razumije da Grad treba pomagati najmlađim i najosjetljivijim skupinama, no smatra da bi trebalo razmotriti i mogućnost pravednije raspodjele troškova vrtića. „Povećavaju se komunalne naknade i druge cijene, pa mislim da bi trebalo razmotriti i ovaj model. Jednaka cijena za sve nije nužno i najpravednije rješenje, a s time bi olakšao i gradski proračun“, zaključila je Vujanić.
Poskupljenje komunalne naknade: 13 centi po bodu ili psihološki 20 posto?
Odluka o određivanju vrijednosti boda komunalne naknade, kojom se vrijednost povećava s 0,67 na 0,80 eura, usvojena je sa sedam glasova „za“, nakon rasprave u kojoj su se ponovno otvorila pitanja opravdanosti poskupljenja, opterećenja građana i mogućnosti financiranja komunalnog sustava iz drugih gradskih prihoda.
Pročelnik Odjela za graditeljstvo i komunalne djelatnosti Malogorski rekao je kako je nastojao što jasnije i sažetije obrazložiti razloge povećanja, dok je vijećnica Vujanić ponovila protivljenje odluci, upozorivši na njezin utjecaj na sve građane, posebno umirovljenike i druge skupine s nižim primanjima. „Ne prihvaćamo prijedlog odluke jer ponovno imamo linearno poskupljenje za sve građane, uključujući najugroženije skupine i umirovljenike. Smatram da se naknade mogu povećavati ciljano, za određene skupine i ondje gdje je to opravdano, a ne da se svima odjednom povećavaju za 20 posto. Ovo je udar na sve građane, pa i na one koji žive sa 100 eura mirovine. Govorili smo da trebamo izbjegavati poskupljenja jer je sve skupo, a sada ponovno imamo povećanje od 20 posto“, rekla je Vujanić.
Pročelnik je odgovorio kako povećanje od 20 posto na prvi pogled zvuči veliko, ali je naglasio da je važno sagledati stvarne iznose i rast troškova komunalnih usluga. „Dvadeset posto zvuči puno, ali nije to baš tako. Iznos od 1,08 eura za prvu zonu prosječnog stambenog prostora od sto kvadrata, koliko se navodi u obrazloženju, mislim da nije velik. Objasnit ću zašto je došlo do povećanja, iako neću ulaziti u pitanje je li ono trebalo biti linearno ili ne“, rekao je Malogorski.
Uspoređujući 2021. i 2026. godinu, naveo je kako je cijena asfalta porasla za 63 posto, dok je Grad Pakrac od 2024. do 2026. godine u nabavu komunalne opreme uložio oko 357.000 eura. Među nabavljenom opremom izdvojio je kranski malčer, prednji traktorski malčer, dva traktora, dva pluga i dva posipača za zimsku službu te izgradnju nadstrešnica za komunalna vozila.
Istaknuo je i da je tijekom 2025. godine za održavanje izdvojeno gotovo 600.000 eura, što je, prema njegovim riječima, najveći iznos dosad, kao i najveće poskupljenje nadzemnih kabela za održavanje javne rasvjete od 265 posto. „Od 2002. godine komunalna naknada povećana je za 20 posto. Grad je očito mogao podnositi rast troškova sve do danas, ali 2021. i 2022. godine dogodio se veliki skok cijena i morali smo reagirati kako bismo zadržali postojeću razinu održavanja javnih površina“, pojasnio je Malogorski. Dodao je kako smatra da je Pakrac uredan i održavan grad te pohvalio rad šest djelatnika Vlastitog pogona koji održavaju ukupno 42 naša naselja. „Mislim da je ovo povećanje više nego opravdano, iako je, nažalost, riječ o dodatnom trošku za građane. Možda se moglo povećati i ranije, ali svatko ima pravo na svoje mišljenje“, zaključio je.
Vujanić je odgovorila kako ne smatra da vijećnici koji se protive povećanju ne razumiju rast troškova, nego da je potrebno uzeti u obzir i životni standard stanovnika Pakraca. „Jasno je da svi troškovi rastu, ali činjenica je da život u Pakracu postaje prilično skup. Ne bismo se protivili povećanju kada bi prosječne plaće bile veće, kada bi grad imao kvalitetna radna mjesta i kada bi većinu stanovnika činili mladi ljudi s dobrim primanjima. Međutim, imamo starije stanovništvo i građane s malim prihodima i mislim da je upravo u tome bit problema“, rekla je te istaknula kako njezina kritika nije usmjerena na pročelnika, koji je obrazložio rast troškova, nego na gradsku vlast i širu gospodarsku situaciju.
„Problem nije u tome je li grad čist. Naravno da jest. Problem je što nemamo nova i kvalitetna radna mjesta, a nedostaje i sigurnih zaposlenja. Ako pogledate oglase Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, velik dio poslova nudi se na određeno vrijeme. U takvim se uvjetima ljudi teško odlučuju doseliti u Pakrac i kupiti nekretninu, čije su cijene također porasle. I poduzetnicima je teško opstati, a ugostitelji često ističu da ljudi nemaju novca pratiti cijene usluga“, upozorila je Vujanić. Dodala je kako se pri donošenju odluka mora voditi računa i o građanima koji imaju vrlo niske mirovine i nemaju obitelj koja bi im mogla financijski pomoći.
Vijećnik Krejči je naglasio kako se ne slaže s modelom prema kojem se povećanje jednako primjenjuje na sve građane. „Gradonačelnik i njegov tim trebaju osmisliti kako rasporediti prihode koji se prikupe tijekom godine. Na gradskoj je vlasti da odredi prioritete, procijeni gdje se sredstva mogu pronaći i odluči je li potrebno linearno povećavati naknade ili postoji drugo rješenje“, rekao je Krejči. Podsjetio je na niz poskupljenja koja su građani već osjetili, od odvoza otpada i vode do grobljanskih usluga. „Dvadeset posto je 20 posto. Smatramo da se iz gradskih prihoda moglo pronaći potrebna sredstva. Naravno da se negdje mora uštedjeti ili drugačije rasporediti novac, ali uz racionalizaciju i promišljanje o prioritetima moglo se pokazati više razumijevanja za građane, posebno za one najsiromašnije“, poručio je Krejči.
Nadovezujući se na vijećnikove primjedbe, Malogorski je naveo kako je Grad Pakrac tijekom 2025. godine od komunalne naknade uprihodio 343.000 eura, dok je za održavanje potrošeno gotovo 600.000 eura. „To znači da Grad znatna sredstva već osigurava i iz drugih izvora, a ne samo iz komunalne naknade. Prihod od komunalne naknade ne pokriva ni trećinu, možda ni četvrtinu ukupnih troškova svega što Grad održava i gradi“, rekao je Malogorski. Pojasnio je kako se komunalna naknada ne koristi samo za gradnju i održavanje komunalne infrastrukture, nego i za druge zakonom predviđene namjene, među kojima su vrtići i sportski objekti. Dodao je da se Pakrac, kada je riječ o povećanju komunalne naknade, može uspoređivati s drugim gradovima u kojima su zabilježena i znatno veća povećanja, od 70 do 80 posto, pa čak i više od 200 posto. Kao primjer naveo je područje Makarske.
Krejči je odgovorio kako razumije rast troškova i potrebu financiranja održavanja, ali smatra da je Grad mogao izbjeći povećanje naknade od 20 posto. „Dobro pratim kako se Grad financira i iz kojih izvora ostvaruje prihode. Ovo povećanje od 20 posto donosi oko 68.000 eura novih prihoda. Nećete mi valjda reći da se u deset milijuna eura prihoda, koliko je planirano u ovogodišnjem proračunu, ne može pronaći 68.000 eura kako bi se izbjegao novi udar na građane. Ako ništa drugo, psihološki to zvuči loše – ponavljam, 20 posto“, rekao je Krejči.
Vijećnik Vlado Eck (HDZ) istaknuo je kako je pročelnik iznio podatke iz kojih se vidi da su prihodi od komunalne naknade znatno manji od iznosa koji Grad izdvaja za održavanje. „Govorimo o 20 posto, što zvuči puno. Ako sam dobro pratio, riječ je o otprilike euro i pol mjesečno, odnosno oko desetak eura godišnje za prvu zonu. To je iznos koji odgovara cijeni dviju kava ili dviju kutija cigareta koje se potroše u dva ili tri dana“, rekao je vijećnik Eck i na kraju je izrazio želju da čuje tko to ima mirovinu od 100 eura.
Održavanje istočnog dijela grada – seoske ceste i prioriteti
Vijećnik Nikola Ivanović (SDSS) upozorio je tijekom rasprave o povećanju komunalne naknade na stanje nerazvrstanih cesta u istočnom dijelu Pakraca, istaknuvši kako stanovnici svih gradskih naselja zaslužuju odgovarajuću razinu održavanja prometnica. Zatražio je pojašnjenje o tome tko određuje prioritete komunalnih radova te koliko je sredstava za nabavu opreme Grad u prethodnim godinama dobio od državnih ministarstava.
„Ne bih se složio s pročelnikom da se u istočnom dijelu grada, kako je rekao, radi punom parom. Možda se čisti snijeg, odnosno ono malo snijega što nam padne, ali ono što me zanima jest tko određuje prioritete obavljanja poslova koji dolaze“, rekao je Ivanović.
Zanimalo ga je i koliko je sredstava Grad u prethodnim godinama dobio od državnih ministarstava za nabavu komunalne opreme, kao i koliki se iznos šumskog doprinosa troši na potrebe koje se financiraju iz komunalne naknade.
Posebno je upozorio na loše stanje nerazvrstanih cesta u Branešcima, Gornjoj Šumetlici, Kraguju i drugim naseljima, istaknuvši kako je riječ o područjima u kojima ljudi žive, rade i plaćaju poreze. „Zahvalan sam gradonačelniku što je obišao teren i pokazao zainteresiranost da čuje i druge. To je vrijednost koju gradonačelnik ima – da se možda uvaži i mišljenje oporbe. Pokazali smo četiri ili pet mjesta na kojima su potrebni radovi“, rekao je Ivanović.
Naglasio je kako ne traže skupa asfaltiranja, već radove kojima bi se spriječilo daljnje propadanje prometnica, na kojima, kako je rekao, godinu ili dvije nije bilo nikakvih zahvata. Ivanović je najavio da će glasati protiv donošenja odluke, uz uvjetnu podršku i nadu da će se stanje na terenu poboljšati.
„Svi smo svjesni da sredstva komunalne naknade nisu dovoljna. Voljeli bismo da su na znatno višoj razini i da se ulaže kao u središte grada, ali i druga naselja zaslužuju minimum minimuma. Moje je pitanje tko određuje prioritete i koliko je sredstava za nabavu opreme dobiveno od ministarstava“, zaključio je.
Pročelnik Malogorski nije se složio s Ivanovićevim ocjenama, iznijevši podatke o ulaganjima u 18 naselja istočnog dijela Pakraca. Pojasnio je kako ta naselja godišnje ostvaruju oko 10.000 eura prihoda od komunalne naknade, dok su ulaganja u održavanje bila višestruko veća.
„Držat ću se samo komunalne naknade. Šumski doprinos pitanje je za pročelnika financija jer se ja tim sredstvima ne bavim“, rekao je Malogorski. Dodao je kako u prikaz ulaganja nisu uključeni svi poslovi koje je obavljao Vlastiti pogon, čiji su djelatnici i strojevi često radili na području istočnog dijela grada, uključujući zimsku službu, čišćenje kanala te orezivanje granja uz nerazvrstane ceste. Prema njegovim riječima, u 2025. godini za održavanje istočnog dijela Pakraca izdvojeno je oko 41.000 eura. Među radovima naveo je sanaciju puteva u Brusniku, Bijelom Bregu u Kusonjama, u Prgomelju i Donjim Grahovljanima prema pravoslavnoj crkvi, sanaciju udarnih rupa na makadamskim cestama u Kričkama te postavljanje rasvjete u dijelu Ožegovaca. U 2026. godini, nastavio je, za održavanje je izdvojeno još više – oko 51.000 eura, odnosno pet puta više od prihoda koji se od komunalne naknade ostvaruje u 18 naselja istočnog dijela grada.
„Vodimo točnu evidenciju, svi računi su ispostavljeni i sve je transparentno. Ako trebate, mogu vam te podatke i dostaviti“, rekao je Malogorski.
Naveo je kako su u ovoj godini sanirani dijelovi puteva u Cikotama i Donjoj Šumetlici, izveden je cijevni propust promjera 100 centimetara u Kričkama, a ponovno je saniran i Bijeli Breg. „Samo radovi u Kričkama od 12.891 euro su odnijeli iznos komunalne naknade koji se prihoduje iz svih 18 naselja“, pojasnio je.
Govoreći o zimskoj službi, Malogorski je podsjetio kako postoje četiri prioriteta čišćenja cesta. Istaknuo je da se u naseljima koja su u najnižoj kategoriji prioriteta ceste, iako Grad prema pravilima ima rok od 48 sati za njihovo čišćenje, nastoji očistiti već na dan kada padne snijeg. „To nam nije obveza, ali osobno inzistiram na tome kad god je moguće“, rekao je, dodavši kako se ne slaže s tvrdnjom da je u istočnom dijelu grada bilo tek malo snijega. Podsjetio je na prošlogodišnje obilne snježne padaline, kada je u pojedinim naseljima došlo i do višednevnih prekida opskrbe električnom energijom. Prema njegovim riječima, Grad je tada u suradnji s HEP-om, koristeći i vlastitu kombinirku, krčio puteve jer ralice nisu mogle uklanjati velike količine snijega. Stanovnicima naselja u kojima struje nije bilo i do četiri dana ponuđeni su agregati, no oni ih nisu prihvatili. Malgorski je istaknuo kako djelatnici komunalnih službi u takvim situacijama provode i po 18 ili 19 sati u strojevima, čiste i sole ceste te kose bankine i režu granje uz nerazvrstane prometnice. „Za ovako mali grad imamo iznimno velik broj nerazvrstanih cesta i čak 42 naselja. Velika površina Grada Pakraca, najveća u Požeško-slavonskoj županiji, predstavlja veliki izazov za održavanje“, rekao je.
Dodao je kako se prioriteti određuju na temelju prijava građana, koje se upućuju elektroničkom poštom ili pisanim putem Gradu. Stručne službe potom izlaze na teren i procjenjuju način sanacije. „Ako nešto nije odrađeno, molim vas da ponovno uputite prijavu. U posljednja dva mjeseca nisam dobio poziv ni pisani zahtjev s tog područja da je nešto neprohodno ili da se ne može pristupiti naselju“, rekao je Malogorski.
Ivanović je rekao kako se iz pročelnikova odgovora može steći dojam da je stanje na cestama istočnog dijela grada gotovo idealno, što, prema njegovim riječima, ne odgovara stvarnosti. „Svi smo svjesni stanja i nitko ne osporava da komunalni djelatnici rade svoj posao. Znate dobro da ih ljudi u naseljima uvijek lijepo dočekaju i da su sretni kada ih vide. Ono na što upozoravam jest šumski doprinos. U vašem ste obrazloženju naveli da se i ta sredstva koriste za održavanje, a u 2026. godini potrošeno je 171.000 eura“, rekao je Ivanović.
Upitao je kakvu poruku Grad šalje stanovnicima ako im se poručuje da zbog malog broja stanovnika ne mogu očekivati odgovarajuću prohodnost cesta. „Trebamo biti zadovoljni prohodnošću, a da nam se automobili raspadaju na tim putevima? Molim za više održavanja. Kapitalne investicije su vaš posao i trebaju biti u skladu sa stanjem na terenu, ali potrebno je više redovitog održavanja“, rekao je. Dodao je kako se na pojedinim mjestima, nakon što su prometnice već ozbiljno oštećene, čeka dvije ili tri godine da se ponovno nasipaju šljunkom, dok su, kako je naveo, pojedini stanovnici primorani sami nasipati šljunak u svoje sokake.
U završnom odgovoru Malogorski je odbacio tvrdnju da je stanje na terenu opisao kao savršeno, istaknuvši kako je Ivanović, prema njegovu mišljenju, pogrešno protumačio njegove riječi. „Nisam ni jednom riječju rekao da je nešto savršeno. To izvrćete i nema veze s onim što sam rekao“, odgovorio je.
Ponovio je kako Grad i nadležni upravni odjel reagiraju na prijave građana iz svih dijelova Pakraca te izlaze na teren kada je problem prijavljen. „Nemamo toliko djelatnika da možemo dežurati u svim naseljima, ali uvijek smo izlazili na teren i nastojali pomoći ljudima, pa i kod iskopa kanala. Volio bih da ubuduće govorimo o konkretnim lokacijama. Možete ih poslati Gradu elektroničkom poštom, pa ćemo ih obići i vidjeti na koji način se mogu sanirati“, rekao je Malogorski.
Zaključio je kako su konkretne i pisane prijave najprimjereniji način za utvrđivanje problema i određivanje potrebnih zahvata, dodavši da se, prema njegovim riječima, nikada nije dogodilo da nadležne službe nisu izašle na teren i pomogle građanima kada im je problem bio prijavljen.
Polugodišnje izvješće gradonačelnika
Polugodišnje izvješće o radu gradonačelnika Pakraca za razdoblje od siječnja do lipnja 2026. godine usvojeno je s osam glasova „za“, no raspravu su obilježila različita mišljenja o dosadašnjem radu gradske uprave, nedostatku kapitalnih projekata i načinu održavanja sjednica Gradskog vijeća.
Josip Lujanac pohvalio je rad gradonačelnika, istaknuvši kontinuitet rada i nove ideje koje se, kako je rekao, mogu prepoznati u dosadašnjem djelovanju. S druge strane, klub vijećnika SDP-a najavio je da će ostati suzdržan. Vijećnica Vujanić pritom je istaknula kako joj nedostaje jasnije navođenje konkretnih ideja i rezultata.
„Suzdržani smo jer zapravo nema kapitalnih projekata. Sve se to svodi na komunikaciju s građanima, obilaženje nekakvih radova i fotografiranje, a jako malo na razgovore. Kad bismo imali koju sjednicu više, a ne svaka tri mjeseca, možda bismo i bolje funkcionirali. Ovako je sve prilično nategnuto i, rekla bih, nedemokratski“, rekla je Vujanić, najavivši da će iznijeti i konkretne prijedloge i sugestije.
Njezino izlaganje izazvalo je reakciju predsjednika Gradskog vijeća Miroslava Ivančića, koji se usprotivio ocjeni da je sjednica „nedemokratska“. Tijekom razmjene mišljenja Vujanić se ponovno ubacila u riječ, zbog čega joj je izrečena druga opomena.
„Ne možemo na takav način funkcionirati na sjednici Gradskog vijeća jer ćemo u protivnom morati prekinuti sjednicu. Ubacivanje i dovikivanje nema smisla. Potrebno je poznavati osnove kulture ophođenja na ovoj sjednici, a to nikada nije bilo tako. Ovo je mali grad, svi se poznajemo i mislim da moramo uvažavati jedni druge“, rekao je Ivančić.
Za repliku su se potom javili Krejči i Ivanović, prisjećajući se načina vođenja sjednica za vrijeme prethodnih gradonačelnika te ocjenjujući kako je sadašnja situacija još i blaga u usporedbi s ranijim razdobljem. Ivančić je odgovorio da je i tada bilo opomena, ali ne zbog povreda Poslovnika. Nakon što im je izrekao opomenu, vijećnici su reagirali smijehom.
Vujanić se ponovno javila za riječ, poručivši predsjedniku Vijeća da joj ne može određivati što smije, a što ne smije govoriti. „Vi jedino mene ovdje opominjete i jedino sa mnom imate problem, a mislim da je to zato što ovi vaši svi šute“, rekla je.
Ivančić joj je odgovorio da prema Poslovniku više nema pravo na riječ. Na pitanje vijećnika Ivanovića na temelju kojeg članka, pojasnio je da se radi o članku 73., koji predsjedniku Gradskog vijeća daje pravo izricanja opomena zbog ponašanja tijekom sjednice te mogućnost udaljavanja vijećnika nakon dvije opomene. Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu, predsjednik može utvrditi da je udaljen te da se ne računa u glasovanju.
Vijećnik Ivanović najavio je da će podržati izvješće gradonačelnika, izrazivši nadu da će on i dalje biti otvoren za razgovore s oporbom. Istaknuo je kako mu je žao što gradonačelnik nije prenio pročelniku informacije o obilascima sela koje su obavili.
Osvrnuo se i na primjedbe zbog nedolaska oporbe na sjednicu Odbora za financije, istaknuvši kako smatra da ih se zbog toga ne bi trebalo prozivati. „Takvi su omjeri i ovdje u Gradskom vijeću. Nekada je taj omjer bio drugačiji, ali ne trebate nas na takav način napadati“, rekao je Ivanović.
Ivančić je odgovorio kako se nije radilo o napadu, nego o iznošenju činjenica. „Bilo bi u demokratskom duhu da ste došli i glasovali protiv. Niste došli i red je da se to kaže, a vi ste se unaprijed ispričali“, rekao je.
Gradonačelnik Tomislav Novinc osvrnuo se na primjedbe vijećnice Vujanić, podsjetivši da su njezine sugestije iz prethodnog izvješća bile uvažene, no da ni aktualno izvješće nije zadovoljilo njezina očekivanja. „Jasno je da kapitalnih projekata trenutačno nema, ne samo kod nas nego i drugdje. To je razdoblje zatišja, ali radimo na nizu projektiranja i pripremamo se za natječaje. Iz našeg skromnog proračuna ne možemo realizirati neki veliki kapitalni projekt, a što se tiče sjednica, upravo smo ovu sazvali kako bismo skratili razmak između dvije i održali jednu sjednicu više“, rekao je Novinc.
Polugodišnje izvršenje proračuna
Raspravu je izazvala i predzadnja točka dnevnog reda, polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna Grada Pakraca, koje je predstavio pročelnik Upravnog odjela za pravne poslove i financije Grada Pakraca Robert Tubić. Izvješće je usvojeno sa sedam glasova „za“. Prema podacima iz izvješća, ukupni prihodi Grada Pakraca u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvareni su u iznosu od 3.506.000 eura, dok su rashodi iznosili 3.549.000 eura. Razlika prihoda i rashoda iznosila je minus 42.000 eura, a nakon uračunavanja izdataka za otplatu glavnice polugodišnji rezultat bio je negativan za 222.000 eura.
Vijećnik Krejči najavio je da Klub vijećnika SDP-a neće podržati izvješće i pritom pohvalio rad novog pročelnika. „Do sad sam proveo sate i sate analizirajući prethodna dva izvješća. Sada imamo mnogo podataka o predviđanjima i stvarnom stanju, a izvršenje plana proračuna nakon šest mjeseci iznosi samo 35 posto“, rekao je Krejči. Kao problem istaknuo je velik broj općenitih stavki, poput ostalih rashoda, usluga i nespomenutih rashoda, zbog kojih je, prema njegovim riječima, teško utvrditi na što je gradski novac konkretno potrošen. Pritom je podsjetio na raniji način izvještavanja, kada se detaljnije prikazivalo na što se sredstva troše.
Krejči je naveo da su opći prihodi i primici ostvareni na razini od 31 posto plana, kao i rashodi za pojedine usluge i aktivnosti povezane sa stanovanjem i zajednicom. Pomoći iz državnog proračuna ostvarene su na 30 posto, dok je izvršenje rashoda za Vlastiti pogon iznosilo 37 posto. Smatra da bi za održavanje grada taj postotak trebao biti oko 50 posto ili viši te da bi se sredstva, prema potrebi, trebala povećati rebalansom. Posebno je izdvojio aktivnost obilježavanja Dana grada Pakraca, za koju je planirano 121.000 eura, dok je u izvješću navedeno izvršenje od 66 posto, odnosno oko 80.000 eura. Upitao je koliko je za tu aktivnost stvarno potrošeno.
Upozorio je i na 7.200 eura troškova sudskih postupaka, za koje nije pronašao odgovarajuću stavku u ranijim prikazima, te na nisko izvršenje kapitalnih projekata, izgradnje i asfaltiranja cesta, koje je iznosilo 16 posto. Izvršenje opremanja Vlastitog pogona od 7,77 posto ocijenio je posebno lošim. U svojoj analizi Krejči se osvrnuo i na ukupni financijski rezultat Grada i gradskih proračunskih korisnika. Prema podacima koje je iznio, preneseni manjak iz prethodne godine iznosio je 612.000 eura za Grad, uz dodatne minuse proračunskih korisnika: Dječjeg vrtića Maslačak Pakrac od 112.000 eura, LRA „PAK-RA“ od 5.300 eura, Gradske knjižnice od 7.600 eura i Muzeja grada Pakraca od 6.500 eura. Zbroj tih iznosa, prema njegovu izlaganju, dosegnuo je 744.000 eura. Kada se tome pribroji novi negativni rezultat od 222.000 eura u prvih šest mjeseci 2026. godine, ukupni manjak iznosi približno 967.000 eura, odnosno gotovo milijun eura. „To je po nama već zabrinjavajuće i treba vidjeti što i kako napraviti da se takav trend barem zaustavi, a ne da se u šest mjeseci manjak poveća za dodatnih 220.000 eura“, rekao je Krejči. Zatražio je i pojašnjenje o trima zadužnicama ukupne vrijednosti 170.000 eura koje su izdane u prvih šest mjeseci godine.
Pročelnik Tubić pojasnio je kako prihodi nisu ravnomjerno raspoređeni tijekom godine, posebno kada je riječ o sredstvima iz projektnih izvora, čija dinamika ovisi o provedbi projekata i isplatama. „Sama usporedba s 50 posto godišnjeg plana nije dovoljna da bismo zaključili kako sredstva neće biti ostvarena“, rekao je Tubić.
Dodao je kako se već radi na rebalansu proračuna, kojim će se izmijeniti pojedine stavke i nastojati stvoriti preduvjeti za postupno pokriće prenesenog manjka. Odgovarajući na pitanje o zadužnicama, pojasnio je da su dvije, svaka u iznosu od 75.000 eura, izdane Ministarstvu demografije i useljeništva, a odnose se na ugovore za opremanje i uređenje igrališta na Kavariji te unapređenje i opremanje Dječjeg vrtića Maslačak. Preostalih 20.000 eura odnosi se na Hrvatsku lutriju, odnosno ugovor o dodjeli sredstava za opremanje javnih sportsko-rekreacijskih površina ili igrališta.
Sjednica je tako zaključena uz jednoglasno prihvaćene pojedine izvještaje i odluke koje se odnose na građevinska područja društvenih domova i prostornog plana uređenja Grada Pakraca, obilježena dva i pol satnim iscrpnim raspravama o rastu troškova, održavanju komunalne infrastrukture, potrebama građana i financijskom stanju Grada Pakraca.