DANI EUROPSKE BAŠTINE: Predstavljen Stari grad Pakrac

Ne zna se točno kada je nastao i tko ga je sagradio, ali pakrački Stari grad bio je jedan od najznačajnijih utvrda u Slavoniji što potvrđuje podatak da je u razdoblju između 1256. i 1260. u njemu bila kovnica novca – slavonskog banovca koji je kao motiv koristio kunu koja je i danas u upotrebi službene hrvatske monete, započela je svoje predavanje Tea Lokner, kustosica Muzeja grada Pakraca prilikom jučerašnjeg predstavljanja Starog grada Pakraca koje je upriličeno u sklopu manifestacije Dani europske baštine.

Pod šatorom na mjestu između zgrade „općine“ i policije, neposredno uz arheološku sondu kojom se unazad četiri godine istražuje povijest Starog grada četrdesetak građana je najprije upoznato s njegovim nastankom koji datira u 13. stoljeću, kroz prijenos vlasništva od viteških redova ivanovaca i templara do zadnjeg vlasnika Nikole Šubića Zrinskog, odnosno osmanlijskog razdoblja (1544.-1691.). Grad u formi nepravilnog peterokuta je imao sedam kula i središnju najveću. Unutar zidina razvijao se mnogo širi život od vojne utvrde sa sadržajima poput škola, vjerskog i obrtničkog života. No oko 1750. godine uslijed dotrajalosti počinje njegov raspad koji je trajao sve do polovine 20. stoljeća do kada je stanovništvo građevinski materijal s njegovih zidina koristio za nasipavanje putova i izgradnju novih objekata, tako da je danas vidljiv samo ostatak u vidu zida iza policijske zgrade te ono što su arheolozi otkrili unutar četiri godine njegovih istraživanja, o čemu je govorio dr. sc. Juraj Belaj, voditelj istraživanja iz zagrebačkog Instituta za arheologiju.

Česti sukob različitih kultura

Rezultati iskapanja potvrdili su da je strateški položaj Pakraca bio razlog čestog sudaranja i sukobljavanja različitih kultura na ovim prostorima. Najvrjedniji nalazi su otkriveni na dubini većoj od dva metra, na sloju koji datira oko 1220. -1230. godine.

U doba kada su na ovim prostorima uobičajene male romaničke crkvice, dolaze vrhunski majstori klesari iz Francuske, čije je majstorstvo još i danas vidljivo unutar sonde na lokalitetu iskapanja u Pakracu čime ovo postaje jedan od najvažnijih gotičkih spomenika u ovom dijelu Europe. Na približno istoj dubini otkriveni su ostaci groblja, a raritet je da su zahvaljujući podzemnim vodama pronađeni posve sačuvani drveni ljesovi.

Dr. Belaj je naglasio da su istraživanja daleko od kraja, izrazivši nadu da će se nastaviti, što ovisi o financijama.

U uvodu stručne prezentacije Viktorija Ciganović iz Konzervatorskog odjela u Požegi je rekla da ju raduje što unutar ovogodišnjih Dana europske baštine može biti predstavljeno istraživanje ovog vrijednog arheološkog lokaliteta koje se izvrsno uklapa u ovogodišnju temu manifestacije koja je „Baština i obrazovanje, učenje za život“ jer kultura nije samo ono materijalno i prolazno nego još više, ono duhovno, vječno. U ime konzervatorskog ureda u Požegi zahvalila se Muzeju Grada Pakraca i Tei Lokner na suradnji i angažmanu te dr. sc. Juraju Belaju, na vođenju istraživanja kao i Gradu Pakracu bez čije financijske i logističke potpore ova istraživanja ne bi bila moguća.

Izložba artefakata u muzeju

Nakon stručnog predavanja na samom lokalitetu istraživanja, sudionici ove manifestacije su se uputili u Muzej grada Pakraca gdje je Tea Lokner postavila izložbu pokretnih artefakata. Izložba će za građanstvo biti otvorena do kraja rujna, a posjetitelji mogu vidjeti različite uporabne predmete iz svih stoljeća koji su pronađeni u sondi, kao i različito kamenje i ljudske i životinjske kosti, ali i fotografije snimljene na različitim slojevima tijekom četverogodišnjeg iskapanja.