Članak Jutarnjeg lista koji prenosimo u cijelosti. Tekst: Nikica Puhalo.

Ako vas je posljednja dva desetljeća put doveo do Pakraca, teško da je taj grad u vama mogao pobuditi lijepe osjećaje dok ste šetali njegovim ulicama. Prolaznici su bili rijetki, terase kafića više prazne nego pune, a fasade prošarane gelerima i mecima podsjećale su da se tu u prošlom stoljeću vodio težak i krvav rat. Izgledali su kao ožiljci koji ne mogu zacijeliti i vratiti grad iz poratnog u normalniji, građanski život.

Teško je bilo izbjeći i nekadašnju robnu kuću gdje se domicilno stanovništvo do rata redovito opskrbljivalo. Višekatni je to objekt razbijenih stakala, izrešetan stotinama metaka i gelera, na čijem je vrhu, jednako tako od rata izranjavan, ostao veliki, nekoć neonski natpis: Budućnost. Tako se, naime, zvala robna kuća, a onako izrešetana kao da je poručivala da tu normalnog građanskog života nema, kao i da ga još dugo neće ni biti.

Da za putnika namjernika stvar bude još gora, nedavno je i na zgradi na čijem zidu stoji ploča s natpisom da je u njoj sjedište HDZ-a, najjače političke stranke u Hrvatskoj koja redovito pobjeđuje u Pakracu, stajao veliki transparent “Prodaje se”. E, u tom bi trenutku svatko pomislio da je i sama politika digle ruka od grada koji je tijekom Domovinskog rata živio iznimno teško, s puno žrtava i odricanja.

I bilo mi je žao Pakraca.

No, kako to već ide sa životom, bio sam u krivu.

I tako, prolazim nedavno kroz Pakrac i prvo iznenađenje; vidim da je dobar dio pročelja uređen. Još ih oko centra ima prošaranih gelerima, ali puno manje nego prije, a dominiraju ona svježija. Pomak prema boljem više je nego vidljiv.

Izrešetana robna kuća Budućnost više nije izrešetana. Ona je u privatnom vlasništvu, a kako je vlasnici nisu željeli ni prodati ni urediti, Grad je uz njihovu suglasnost “skrio” ružno pročelje, obojio ploče gdje su bili izlozi i postavio cvijetnjake da se uljepša vizura grada.

Robna kuća Budućnost donedavno

 Foto: Željko Mužević

Robna kuća Budućnost sada

Vozim se polako ulicama, ali svako malo moram stati – ili su bageri ili kamioni. Radnici me upozoravaju da su radovi u tijeku i da se moram okrenuti i ići drugim putem. Svako malo se obnavlja neka ulica, asfalt, pločnik, fasada, kanalizacija. Grad je počeo dobivati vedre konture, kao da se budi iz dugogodišnje kome.

Tko ga to oživljava? Mladi i pametni ljudi koji su ostali u njemu i koji imaju podršku lokalne vlasti. Ukratko, oživljavaju ga svi pomalo koji žive u njemu. Samo ih je nekako trebalo pokrenuti.

Skate park

A puni odgovor se, zapravo, krije na samom rubu grada, na “granici” s Kusonjama, gdje se smjestio Poduzetnički centar, mozak razvoja grada.

Osnovan je još prije 20 godina s idejom da postane motor zamašnjak razvoja. Te su ideje tada bile u začecima u cijeloj Hrvatskoj. Da, znalo se da se iz Europe može doći do nekog novca, ali zapravo nitko nije znao kako. No, nakon završenih brojnih edukacija i puno muke s birokracijom koju malo tko sa strane vidi, sada ga mnogi smatraju jednim od najuspješnijih u Hrvatskoj, a svi koji u njemu rade mogu reći da on danas to i jest. Među ostalim, više puta su ga i proglašavali najboljim na godišnjoj razini.

Na njegovu čelu danas je Vladimir Gazić, mladić koji se posljednjih 10 godina specijalizirao za povlačenje novca iz europskih fondova za projekte. I koji, vidite to dok razgovarate s njim, duboko vjeruje da će vrlo brzo Pakrac biti jedan od najprimamljivijih gradova za poduzetnike u Slavoniji.

– Poduzetnički centar ključ je razvoja gospodarstva u ovom gradu, tu nema dileme. Mi u Poduzetničkom centru Pakrac stvarno se trudimo svima biti maksimalno na usluzi, to i jest jedan od razloga zašto smo uspješni. Evo, primjerice, zbog povoljnih uvjeta koje ovdje nudimo, jedan poduzetnik iz BiH prebacio je poslovanje kod nas. Zagreb je blizu, autocesta isto. No, trebao je riješiti još neke papire, ali zbog pandemije korone nije mogao doći u Pakrac.

Tada sam mu ponudio da ću mu ja sve riješiti i potom mu papire donijeti u BiH. Dakle, maksimalno smo na usluzi svima koji žele nešto napraviti i to se poduzetnicima sviđa, znaju da ćemo im pomoći kako god možemo – kaže nam Vladimir Gazić, aktualni direktor Poduzetničkog centra Pakrac.

Drugi je smjer, kaže, turizam, koji se u ovom kraju također budi i ima veliki potencijal.

– Nedavno je nedaleko od Pakraca otvoreno novo izletište. Baš su tamo bili ljudi iz Zagreba zbog neke proslave i nisu mogli vjerovati na kakvom su mjestu, a samo sat i pol vožnje od Zagreba. A takvih prekrasnih mjesta u okolici, primjerice u Omanovcu, ima još – priča nam Gazić.

Slično razmišlja i gradonačelnica Pakraca, Anamarija Blažević. Ako nju pitate, sve što se u posljednje vrijeme događa s Pakracom, tek je početak jedne velike priče.

– Danas je Pakrac veliko gradilište. Provodimo projekte koji imaju vrijednost oko 300 milijuna kuna. Mijenjamo cijelu vizuru grada, rade se veliki kapitalni i infrastrukturni projekti. Prije pet, deset godina imali smo projekte s građevinskom dozvolom, ali, nažalost, nije bilo natječaja na koje bismo mogli aplicirati. Nadali smo se odmah pri ulasku RH u EU kako ćemo moći razvijati grad, imali smo spremnu strategiju razvoja. Nažalost, tada natječaja nije bilo, ali evo, sad se radi punom parom i moramo ponovno ulagati u projektnu dokumentaciju, jer smo iscrpili sve pripremljene projekte, odnosno završili ili su u nekoj fazi izvođenja. Novi Zakon o financiranju jedinica lokalne i regionalne (samo)uprave omogućuje nam daljnje planiranje – kaže gradonačelnica Blažević.

Kaže da su pakrački poduzetnički inkubatori i poduzetničke zone dokazali da je to dobar smjer za razvoj gospodarstva. No, osim razvoja gospodarstva, žele staviti naglasak na poljoprivredu, ali i na njihovu bogatu kulturnu baštinu i prirodu.

U poduzetničkoj zoni aktivno je 400 radnih mjesta, a inkubatori su gotovo puni, kaže nam Gazić.

– Popunjenost im je oko 85 posto, ali da nije bilo epidemije, bili bi posve puni. Epidemija nam je otegnula pregovore sa zainteresiranim novim investitorima, ali do kraja kolovoza očekujem stopostotnu popunjenost, što se nije dogodilo nikad – kaže nam direktor PCP-a Gazić i objašnjava da u pakračkoj poslovnoj zoni trenutačno radi distribucija paketa, elektronička industrija, proizvodnja vozila kamper, šivanje tekstila, uredi pučkog učilišta, konzultantske tvrtke.

– U poduzetničkom centru ima svega, a u pregovorima smo s tvrtkom stranog investitora koji bi ovdje radio elemente za mobilne kuće, kao i s tvrtkom koja bi šivala sportsku opremu – otkriva nam.

Iako su poduzetnici okosnica oko koje se sve vrti, u Poduzetničkom centru paze i na ostale članove zajednice, a pogotovo one najosjetljivije; mlade, ali i stare.

– Kako god znamo i umijemo pomažemo mladima, ponajviše programima za udruge. Evo, nedavno smo baš uz pomoć lokalnog nogometnog kluba, koji nam je ustupio prostorije, uspjeli dobiti sredstva za mlade. Dakle, svi se po potrebi uključujemo kako bismo dobili nešto dobro za građane. Tako je nogometni klub omogućio da zadovoljimo uvjete za program koji zapravo nema veze s nogometom, ali je dobar za mlade – kaže nam Gazić i nabraja brojne primjere udruživanja mladih koje oni uvijek, kad je to moguće, pomažu.

I upravo se na tom skate parku zapravo vidi kako Pakrac danas funkcionira u korist svojih stanovnika. Naime, građevinski dio projekta volonterski su izveli mladići iz tvrtke Tonbe Skateparks koja je jedina specijalizirana za gradnju betonskih skate parkova, a Grad je podmirio troškove građevinskog materijala te ustupio na korištenje gradski bager i kamion. Dakle, uz malo truda, puno dobre volje i nešto malo novca – mladi su dobili sjajnu rampu za skejtanje.

Volonteri koji su radili skate park

Nešto što putnik namjernik, primjerice, ne bi očekivao u Pakracu jesti i – park za pse! Naravno, nije riječ o grandioznom projektnu, ali način na koji je realiziran puno govori o načinu na koji Pakrac danas funkcionira. Naime, prostor za istrčavanje pasa također je nastao u simbiozi volontera, udruga i Grada. Tako su prije dvije godine djelatnici Osnovne glazbene škole Pakrac s članovima pakračkog Kluba mladih Aurora volonterski uredili 600 četvornih metara na kojima je nešto kasnije niknuo park za pse.

Sprave za vježbanje pasa volonteri su napravili od recikliranih materijala, a zaposlenici gradskog komunalnog pogona bagerom su očistili i poravnali zemljište i betonirali jedan dio površine. I tako, dok se u nekim sredinama građani i vlast često unedogled svađaju zbog sadržaja, u Pakracu se radi zajednički i često volonterski, a na dobrobit zajednice. Građani su prepoznali mogućnosti i žele ih iskoristiti. Malo po malo, priča nam Gazić, sve je više ideja u gradu, a mnoge se od njih i realiziraju. Uspješni su ponajviše zato što su svi spremni pomoći svima, u granicama svojih mogućnosti.

– Slavonija je uništena u Domovinskom ratu, nakon toga i tijekom privatizacije i ostalih promjena zbog novog političkog sustava. Osjetila je velike migracije koje su se počele događati ulaskom u EU i otvaranjem granica. Imamo predivne prirodne resurse, podršku Vlade RH, i nadam se da će se Slavonija opet razviti i biti dio Republike Hrvatske o kojem se neće govoriti više kao o nerazvijenom području, nego kao o području koje će biti primjer sinergije svih nas.

Park za pse

Ovdje mislim i na naše Slavonce za koje znam da imaju inat da se Slavonija podigne, na naše poljoprivrednike i OPG-ovce koji žele obrađivati svoju zemlju i proizvoditi hranu, na poduzetnike svih djelatnosti. Zajedničkim radom u cilju razvoja Slavonije i zbog naše budućnosti, to je moguće – smatra gradonačelnica Blažević.

Poduzetnički centar, koji je posljednjih 20 godina polazna točka gotovo svih pozitivnih promjena u Pakracu, ima jednu važnu karakteristiku koja je vjerojatno odredila i puls grada. Naime, njegove su usluge koristili gotovo svi stanovnici Pakraca; najmanji korištenjem sportske dvorane, najstariji koji četvrtkom idu na tržnicu, radno aktivni građani koji su prošli razne edukacije i doškolovanje, a kasnije pokretali poslove ili radili u tvrtkama koje su nastale ili rasle uz pomoć poduzetničkih projekata i radnih prostora, čije izvorište je bilo u Poduzetničkom centru.

– Poduzetnički centar Pakrac sigurno je stup našeg razvoja, jedan od prvih u Republici Hrvatskoj koji je izvrsno odradio povlačenje sredstava još iz pretpristupnih fondova. U svom djelokrugu ima zadaću biti i potporna institucija i poduzetnicima i gradskoj upravi, ali i svima koji su zainteresirani za razvoj svog posla i svoje zajednice.

Njihovo postojanje u Pakracu u posljednjih 20 godina zasigurno je utjecalo na razvoj grada, i bez našeg PCP-a Pakrac, Pakračani sigurno ne bi bili na današnjoj razini. Zahvaljujem ovim putem svima koji su imali viziju PCP-a, svima koji su dio svog radnog vijeka proveli u PCP-u i dali doprinos rastu i razvoju Pakraca – kaže nam na kraju gradonačelnica i na našu molbu, iznosi svoju viziju grada u sljedećih pet godina.

– Nadam se kako ćemo biti grad otvoren prema svima koji žele doći raditi i živjeti u Pakracu, grad zavidne razine kvalitete življenja – mala urbana sredina nedaleko od gradskih središta, poput Zagreba ili Osijeka. No, u mnogim kategorijama s puno većim standardom u odnosu na velike gradove; od zaposlenja i ponude radnih mjesta, troškova života, moderne i dostupne gradske infrastrukture, cijene troškova života.

Direktor Poduzetničkog centra na isti način vidi Pakrac u budućnosti, ali on, naravno, kao i svi mladi ljudi, vidi još dalje nego ostali.

– Imam ideju kako vikendom dovoditi turiste iz Švedske avionom u Pakrac, da tu uživaju u izvrsnim vinima i hrani, a za doista malen novac prema njihovim standardima…

U redu, u redu, Šveđani u Pakracu… Možete li zamisliti da Pakrac postane hit-izletište za građane Stockholma? E, Pakračani mogu.

U skladu sa Zakonom o željeznici (NN 32/19) objavljujemo Nacrt voznog reda za 2020./2021. godinu na mreži HŽ Infrastrukture.

Na prugama na kojima voze vlakovi za prijevoz putnika i teretni vlakovi objavljen je vozni red svih vlakova te posebno samo vlakova za prijevoz putnika, dok je na prugama gdje nema putničkog prijevoza objavljen samo jedan vozni red.

Molimo vas da svoje primjedbe i prijedloge uputite do 14. kolovoza 2020. godine na e-adresu grad@pakrac.hr kako bismo o njima izvijestili željezničke prijevoznike na koje se odnose.

BANOVA JARUGA – Pčelić (rsp) – (VIROVITICA) – (vlakovi za prijevoz putnika)

Pregled nacrta i za sve ostale linije u Hrvatskoj, možete pogledati putem OVOG linka.

Projekt kojega KPD „SLOGA“ Pakrac provodi u partnerstvu: Osnovna škola braće Radića (niži razredi) i Muzej Grada Pakraca, je likovno edukativni projekt čije se aktivnosti realiziraju kroz kreativni proces suradnje učenika, nastavnika, djelatnika Muzeja, volontera, vanjskih stručnjaka, slikara amatera, ali i  obitelji, u nastanku crtanog filma.

Kroz projekt izrađujemo CRTIĆ – priču o gradu, a on postaje instrument koji naš grad predstavlja kao značajni subjekt hrvatske povijesti.

U projektu, koji je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture RH, do sada je osmišljen i izrađen scenarij crtića, njegov glavni lik je mladunče kune – BANCHI (od „banovac“). Pripremljen je tzv. storyboard, a u tijeku je crtanje likova – nastavnici predstavljaju priču, učenici vizualiziraju likove i crtaju ih olovkom.

Pozivamo vas, dragi sugrađani (volonteri, slikari amateri) nacrtajte (olovkom B2 na običnom bijelom papiru (80g) formata) i donesite i vi svoj prijedlog – po ovom tekstu:

„Banchi je najmlađe mladunče majke kune koja živi na Kalvariji nadomak Tri križa. Danas mu je rođendan, a slavi ga sa sekom i bracom očekujući krišku majčine najslasnije torte sa šumskim jagodama. Banchi ima maleni tamno smeđi nosić, gotovo uvijek nasmiješeno lice,  crvenkasto krzno sa zlaćanim ukrasima, malene uši, brčiće i radoznale crne velike oči,a zubići mu još nisu svi na broju niti oštri i veliki kao u njegove majke.“

HVALA!

U prirodi mladunče kune izgleda ovako:

Dokumentarni film „Pouke o čovječnosti“, redatelja Branka Ištvančića i producenta Antuna Ivankovića, nakon dodijeljene nagrade u Parizu, odabran je za sudjelovanje u natjecateljskom programu petog festivala „Beyond Borders“ koji će se održati na otoku Castellorizo od 23. do 30. kolovoza 2020. u Grčkoj.

Tijekom ceremonije zatvaranja festivala 30. kolovoza bit će dodijeljene nagrade najboljima u međunarodnoj kategoriji za najbolji povijesni dokumentarni film, najbolji društveno-politički film, najbolji kratki dokumentarni film, a sve uz potporu grčkog parlamenta kao i nagrada za najbolji grčki dokumentarac, sponzorirano od strane Aristotelova sveučilišta u Solunu i posebna nagrada mediteranskog prijateljstva EKOME Media.

Podsjećamo, kako je na ovom festivalu prije četiri godine nagradu za najbolji dokumentarac u međunarodnoj kategoriji dobio naš film „Sve je bio dobar san“ koji proučava događaje iz vremena početka rata u Hrvatskoj, dolazak mladog francuskog dragovoljca Jean-Michel Nicoliera u Hrvatsku, njegovu borbu, tragiku obrane grada Vukovara kao i mučeničku smrt na Ovčari.  

Film „Pouke o čovječnosti“ je priča o jednoj od najhumanijih akcija hrvatskih branitelja koji su, u ratnom vihoru, 29. rujna 1991. godine uz pomoć medicinskog osoblja evakuirali i spasili iz neprijateljskog okruženja u šest autobusa više od 300 psihijatrijskih bolesnika iz bolnice u Pakracu, od kojih su većina pacijenata bili srpske nacionalnosti te na taj način stekli status heroja čovječnosti.

Danima nije bilo elementarnih uvjeta za život. Bez pitke vode i hrane ostalo je više od 300 teških psihičkih bolesnika i medicinsko osoblje. Pakračka bolnica konstantno je napadana, a posljednji odjel koji je ostao u ratnom zarobljeništvu bio je psihijatrijski. Kada je koncem rujna Banjalučki korpus došao na područje Pakraca počeli su divljački napadi iz svih vrsta naoružanja na bolnicu.

Ono što su izveli hrvatski branitelji i medicinsko osoblje 29. rujna 1991., to je ishodište dobročinstva, čovječnosti, humanosti, medicinske etike. Spašavati bolesnike druge nacionalnosti, druge vjeroispovijesti u tijeku ratnih djelovanja, naći snage za izdići se i pokazati koliko smo ljudi, koliko u tom raščovječenom trenutku rata postoji milosrđa i potrebe da se pomogne potrebitima.

Film je nastao prema istoimenoj knjizi autora prof. dr. sc. Veljka Đorđevića. Pokretači ovoga značajnog projekta su autor filma Branko Ištvančić i producent Antun Ivanković. Ovaj autorski dokumentarac koji promiče istinu i vrijednosti Domovinskoga rata snimljen je u produkciji udruge Artizana tijekom 2018. i 2019. godine, uz financijsku potporu Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Zagreba, Grada Pakraca i Zaklade Adris.

Antun Ivanković, producent