ANAMARIJA BLAŽEVIĆ, GRADONAČELNICA PAKRACA Razmišljam dugoročno i razmišljam isključivo pozitivno

Sutra je blagdan sv.  Josipova, našeg zaštitnika i  Dan Grada Pakraca. Godinama ga obilježavamo približno tri tjedna nizom zabavnih, sportskih i kulturnih manifestacija pri tom gradskim i sportskim priznanjima te nagradama najboljim učenicima ističemo one koji su posebno afirmirali i doprinijeli razvoju našeg grada dodatno stimulirajući svaki takav budući trud. Sve to je planirano i pripremljeno i ove godine. No stanje s koronavirusom polovinom prošlog tjedna, kada je dio tih aktivnosti već odrađen, zahtijevao je njihovo otkazivanje ili odgodu.    

Dugogodišnja je praksa Lista da u povodu Dana Grada napravimo intervju s prvom političkom osobom, svojevrsnu inventuru događanja koji su obilježili gradski život  unazad godinu dana, ali najavimo i najvažnija očekivanja u ovoj godini. Tako smo i ove godine nastavili tu praksu s  gradonačelnicom Anamarijom Blažević tražeći i dodatna pojašnjenja vezano uz rečene odgode i otkaze.

Što će biti s otkazanim ili odgođenim program, a što je ipak zadržano od obilježavanja Dana Grada?

Za sutra je kada je  blagdan sv. Josipa zadržana su događanja koja ne iziskuju velika okupljanja, odnosno položiti ćemo vijence na Rimokatoličkom groblju u Pakracu, kod biste dr, Franje Tuđmana i kapelice sv. Josipa, te će svatko prema svome nahođenju odlučiti želi li prisustvovati Svetoj misi u pakračkoj župnoj crkvi. 12. ožujka je službeno trebao započeti program povodom Dana grada. 11. ožujka nam je došla preporuka iz županijskog stožera Civilne zaštite o zatvaranju javnih okupljanja, najprije onih većih kakav je trebao biti koncert Petra Graše i priredba „Poklon mome gradu“, a drugi dan (12. 3.) i sva ostala računajući i našu svečanu sjednicu Gradskog vijeća gdje smo u nazočnosti brojnih najavljenih gostiju trebali dodijeliti naša godišnja gradska priznanja, svečano obilježiti zatvaranje radova na Crkvištu i započeti svečano radove na aglomeraciji.  Neki od tih događanja su otkazani, a neke smo samo odgodili, posebno one koji su povezani s dodjelom nagrada i priznanja, te ćemo ih održati naknadno, čim to dozvole prilike, nadam se zbog nagrađenih  na jednako svečanoj razni. Voljela bih kada bi to bilo moguće početkom svibnja u sklopu obilježavanja Vojno-redarstvene akcije „Bljesak“. No ništa nećemo forsirati. U ovom trenutku nam je najvažnije zdravlje naših sugrađana i sve aktivnosti podređujemo kako bi ovu neugodnu situaciju s koronavirusom prebrodili što lakše. U toj situaciji najmanji su problem otkazane priredbe, a puno više me zabrinjava odraz takvog stanja na gospodarstvo. Ipak, ponavljam, najvažnije je zdravlje i koristim priliku da pozovem sugrađane da prate putem medija preporuke nadležnih tijela i pridržavaju se njihovih uputa. Mi smo ažurni s uputama nadležnog Stožera i odmah pri primitku istih reagiramo i dostavljamo obavijest javnosti preko naše web stranice, medija i na drugi primjeren način.

I ovim putem apeliram na sve nas da zaštitimo starije i ugroženije sugrađane, pomognemo im u ovim trenutcima i budemo na usluzi. Isto tako, budimo korektni prema zaposlenicima trgovina i ostalih uslužnih djelatnosti koji su svakoga dana na svojim radnim mjestima.

Vratimo se na prošla godina koja je bila dosta radno intenzivna. Što je novo u odnosu na lani­?

Puno toga je novo, a mislim da je to i vidljivo. Nisu više samo priče, nego su se stvari nakon dugo čekanja  počele i realizirati. Ima puno višegodišnjih projekata i programa od kojih smo uveli neke nove, a neke nastavili. Tu mislim na program poticanja liječnika, Program Tri plus, izmijenili smo program za poduzetnike ove godine gdje smo omogućili proširenje prijave na natječaj za uređenje njihovih poslovnih prostora. Ovih dana treba izaći i novi program poticaja mladim obiteljima gdje će dobivati sredstva bilo za kupnju, bilo za gradnju nekretnine.

Vratimo se malo na fizičke radove, ono što je građanima jako vidljivo, jer je u pitanju centar grada. Na trgu se radi intenzivno?

Radovi stvarno dobro napreduju, idu svojim tokom. Iako je bilo početnih bojazni i sumnje, završava se prva faza prema projektu, ovdje ispred zgrade gradske uprave. S obzirom da je potpisan ugovor za izvođače radova za aglomeraciju, čekamo još njen početak u Ulici hrvatskih velikana i onda se radovi na uređenju središta grada nastavljaju i tamo.

Nakon 10 godina pripreme projekta, silnih borbi sa raspisivanjem natječaja i izvođačima, dobili smo izvođača za aglomeraciju. Prema njihovim najavama oni će s mehanizacijom doći u ožujku ili travnju.  Dio radova se preklapa po pitanju trga i aglomeracije. Je li je to problem, je li aglomeracija ometa dinamiku radova na trgu?

Veseli projekt aglomeracije

Ne, to je upravo dobro da je krenulo. Tko će biti podizvođač tvrtke koja je dobila posao, ne znam, to ćemo vidjeti, ali smo s njima od prvog dana u kontaktu. Oni znaju za projekt uređenja gradskog trga, znaju da je to prioritet da bi se mogli nastaviti radovi na rekonstrukciji trga. Jako me veseli projekt aglomeracije jer je stanje podzemne infrastrukture bio prepreka za početak realizacije niz drugih projekatai ovim putem, a vjerojatno ću i sve češće moliti građane za razumijevanje, jer će biti puno strojeva, blata, ponekad i zapriječen ulaz u dvorište. Ali sve ono što smo godinama najavljivali, da ćemo neke stvari odraditi nakon aglomeracije, tu prvenstveno mislim na asfaltiranje ulica, izgradnju nogostupa tamo gdje aglomeracija prođe… Sad možemo raditi neke projekte za koje je bilo potrebe i prije pet, šest, sedam godina, ali čekala se 10 godina aglomeracija.

Imamo li mi viziju, kad aglomeracija prođe kroz središte grada, prvenstveno mislim na dio od Trga 76. bataljuna do novog trga, ali i Bolničku ulicu koja je zapuštena, hoćemo li to asfaltirati, popločavati?

Popločavanje za sada ide samo Ulicom hrvatskih velikana, eventualno nogostupi, a sve stalo ide  novi sloj asfalta. Izvođač radova ima obvezu vratiti u prvobitno stanje onu polovinu kolnika koju će kopati, a preostalo ćemo mi preuzeti. Osobno smo bila i za rekonstrukciju Ulice Gojka Šuška, ali u razgovoru sa stručnim osobama iz ureda za graditeljstvo odlučila sam se strpiti, pa ćemo i to rješavati kad prođe aglomeracija.

Projekt aglomeracije zajedno financiraju Pakrac i Lipik. Pakrac bi trebao sudjelovati sa 2,8 milijuna kuna. Međutim budući da se projekt odužio, cijene su narasle za nekih 20-ak posto u odnosu na početni izračun. Jeli to nama problem u proračunu?

Nije. Mi već i planiramo u proračunu s tim povećanjem. Podsjećam vas da sada imamo stabilan, visok proračun. Možda će biti manje sredstava za primjerice društvene djelatnosti, udruge, ali  ću se truditi održati razinu koju smo postigli unazad par godina, kako nitko ne bi trpio. Kreditno smo sposobni pa razmišljamo i o takvom načinu financiranja, ne same aglomeracije nego pratećih radova, ukoliko bude potrebe za istim. Pri tom ne mislim na plaćanje radova iz domene projekta aglomeracije, jer je ta stavka planirana, nego za financiranje raznih pratećih radova koji će se pojaviti nakon aglomeracije. Razmišljam dugoročno i razmišljam isključivo pozitivno.

Građani učestalo obilaze radove na trgu što je pokazatelj da mu se vesele. S obzirom da je pred gradskom upravom „kockanje“ završeno sada je vidljiv i djelomični rezultat. No problem je što svaki silazak s novouređenog prostora, bilo prema zgradi policije, tržnice predstavlja šok, neka vrsta povratka u prošlo stoljeća. Što ćemo s tim dijelom trga?

Po pitanju prometnog pravca pored pošte prema tržnici tu se radi projekt i nadam se da će se tamošnje parkiralište urediti još ovog proljeća. Kroz postojeću rekonstrukciju i onu koja će biti izvedena tijekom proljeća  izgubiti ćemo u središnjem dijela grada dio parkiranih mjesta i to ćemo kompenzirati kroz uređeno parkiralište na prostoru bivše tržnice.  Da li ćemo smjeti asfaltirati, još nismo sigurni. Za to će nam trebati i suglasnost konzervatora s obzirom da je tamo prisutan zid koji bi mogao imati spomeničku vrijednost, ali ćemo svakako urediti na razini koju će nam dopustiti konzervatori.

Na prostoru između zgrada „općine“ i policije više neće biti parkiralište s obzirom da su tamo vrlo vrijedna arheološka nalazišta. Kako će taj prostor biti uređen, moramo se strpiti dok kroz nastavak arheoloških istraživanja ove i iduće godine ne dođemo do saznanja o njihovoj konačnoj vrijednosti, ali voljela bih da na tom prostoru dobijemo arheološki park.

Očito da se sadašnjim radovima mijenja prometna slika grada. Što će na kraju toga biti s prometom?

Nakon radova nova prometna regulacija

Prometnu strategiju rade stručnjaci sa zagrebačkog prometnog fakulteta. Kada bude gotovo nju će građani dobiti na uvid i imat će mogućnost davati svoje prijedloge i primjedbe prije nego što je usvoje gradski vijećnici i prije nego krene u realizaciju. S nekim iskazanim prijedlozima stručnjaka nisam zadovoljna, mada nekih velikih promjena nema. Jedna od mogućih novina o kojoj razmišljamo da Ulica braće Radića, nakon što zatvorimo za promet Ulicu hrvatskih velikana i glavni trg postane dvosmjerna. Ostalo je uglavnom isto sadašnjem stanju. Ono s čim nisam zadovoljna kada je u pitanju prijedlog struke je da Ulica Matice hrvatske postane jednosmjerna. Sada govorim kao vozač koji je svakodnevno u prometu i čini mi se da bi takva regulacija u dijelu grada gdje su nam najveći broj institucija poput škola, vrtića, bolnice, tržnice izazvala čep i mislim da ona treba ostati, kao do sada, dvosmjerna.  Imamo velikih planova za izgradnju prometnica na prostoru iznad stadiona prema Gavrinici i kada izgradimo te prometnice moći ćemo razmišljati o rasterećenju Matice hrvatske. U ovom trenutku nisam za jednosmjerno prometovanje.

Trg čak i nije najskuplji projekt koji se u ovom trenutku izvodi, već je to projekt dovođenja vodovoda u zapadni bazen našeg grada. Jeli je taj projekt pri kraju?

Da. Izvođač je tražio, s obzirom na njihove unutarnje organizacijske probleme, produženje rokova za izvođenje radova i dobio ih je, do 30. travnja. Smatram da su radovi mogli biti izvedeni brže, kvalitetnije, ali nadam se da će se građani tih naselja moći do ljeta priključivati na vodoopskrbni sustav.

Hoćemo li ove godine završiti prvu fazu kanalizacije u Badljevini?

Tamo je istekao ugovor, pa sad čekamo ponovno natječaj i izbor izvođača. Po meni, ovdje nije bio problem ni u Vodama Lipik, ni u Hrvatskim vodama, ni u gradskoj upravi već u izvođaču koji nije mogao pratiti ono što mu je financijski bilo na raspolaganju. Nažalost, manje je izvedeno radova, nego što je bilo financija.

Oživljavamo dvorište „Papuka“

Ljudi nisu toliko primijetili, aktivnosti oko uređenju tvorničke zone u bivšem industrijskom dvorištu DI „Papuka“. Lani smo, krajem godine napravili početnu konstrukciju,  dio glavne prometnicu kroz zonu. Hoćemo li ići ove godine prema oživljavanju tog dijela grada?

Da, nama je kompleks bivšeg „Papuka“ u fokusu i znam da su ljudi skloni razmišljanju kako tamo ničega nema. No zadovoljna  sam činjenicom da nam se javljaju poduzetnici koji iskazuju interes za realizaciju svoje poduzetničke ideje u sklopu zone i dio te buduće zone je već rezerviran. Postoje poduzetnici koji žele zaći u prostor, bilo da je riječ o kupnji ili zakupu zemljišta. Sada polako radimo i na stavljaju u funkciju bivše upravne zgrade i to zbog interesa poduzetnika brže nego što smo planirali.  Bivše zgrada Stakla SLS se prenamjenjuje u tvornicu optičkih kablova privatnog investitora. Sami poduzetnici u toj zoni tjeraju nas da idemo brže naprijed. Ove dvije zgrade ističem jer smo mi morali prije njihovog iznajmljivanja riješiti komunalne priključke. Sada je najvažniji posao parcelacije. Postojeća je bila neadekvatna suvremenim potrebama i željama poduzetnika. Nakon parcelacije će ići natječaj za prodaju po povoljnim uvjetima, ali uz obvezu što to poduzetnik mora zadovoljiti u pogledu naših interesa kako nam se ne bi dogodilo ono što se dogodilo u sklopu naše prve zone, da su tri parcele zbog neaktivnosti vlasnika ostale neizgrađene i to me jako bode u oči. Zvala sam ih nekoliko puta, molila da ako ništa drugo te parcele prodaju Gradu koji bi našao nove investitore. Na pogreškama učimo i u ovoj zoni nam se  to neće ponoviti.

Lani smo odradili veliki posao na energetskoj obnovi. Završili smo drugu fazu energetske obnove stambenih zgrada, završili smo dio prosvjetnih objekata kao što je zgrada osnovne škole, vrtića i učeničkog doma, a započeli dvoranu. Što je na tom planu na redu ove godine?

Dovršetak dvorane. Tu je bilo na početku određenih problema s izvođačima no to sada ide i u tijeku je unutarnje uređenje. Vjerujem da će do ljeta biti gotovo.  No što se tiče energetske obnove stambenih zgrada, završili smo dvije faze, ali nismo riješili sve zgrade. „Komunalac“ se priprema za nastavak tog projekta jer očekujemo iz Fonda energetske učinkovitosti novi poziv i nadamo ga se u prvom kvartalu ove godine. U tom slučaju bi s tim nastavili dalje. Za ovu godinu po pitanju energetske obnove izdvojila bih našu bolnicu. Sve faze koje prethode tako velikom zahvatu su odrađeni i  mi očekujemo vrlo brzo dolazak izvođača na gradilište s tim da on zna da niti u jednom trenutku izvođenja radova ne smije doći u pitanje funkcionalnost bolnice. To je nešto posve drugo u odnosu na sportsku dvoranu gdje smo si mogli priuštiti da u tijeku njene obnove neke sadržaje ne koristimo nego se snađemo na drugi način. Kod bolnice to nije slučaj mada će biti povremenog kratkotrajnog smanjena obujma na pojedinom odijelu. Uvijek veliki građevinski radovi dovode u pitanje na neko vrijeme funkcionalnost objekta na kojem se radi. No moramo biti strpljivi jer će i to proći, a nosi veću kvalitetu života.

Modernizacija Aleje kestena je još jedan višegodišnji projekt. Hoćemo li ga ove godine dovršiti?

Nadam se da hoćemo, sigurno ovaj dio radova gdje se sada radi,od benzinske postaje do Voda Lipik. No idemo i dalje, na preostali dio, a to je pješačka staza koja ide uz prugu, od rampe kod groblja do hotela. Taj projekt je prijavljen na natječaj LAG-a i očekujemo da ćemo proći i nastaviti  s modernizacijom i tog dijela.

Sve te radove omogućuje dijelom i veći proračun koji se unazad dvije godine stabilizirao na nekih 42 milijuna kuna od čega je oko 22 milijuna kuna vlastitih prihoda. No tu su uz ovakvu investicijsku aktivnost i veliki troškovi. Je li podmiren dio proračunskih obveza prema katastarskoj izmjeri i drugim obvezama?

Porezne reforme udvostručile proračun

Katastarska izmjera je ili plaćena u potpunosti ili je ostalo još nešto malo obveza i s obzirom da je naš omjer sufinanciranja bio dosta veliki, oko 4 milijuna kuna, ali u trogodišnjem razdoblju jedva da smo ga osjetili. Moram ponoviti da poreznom reformom u tri godine  ova Vlada je naš proračun s nekih 11 milijuna kuna izvornih prihoda dovela na 22 milijuna. To je posljedica fiskalne decentralizacije i izravnavanja. Zbog tog zakona mi sada možemo funkcionirati kao Grad koji može dio poreznih uplata kroz one spomenute demografske mjere vraćati svojim sugrađanima, financirati rad udruga, ali i razvojne projekte, a ne samo puko preživljavanje. S prijašnjih desetak milijuna kuna vlastitog proračunskog prihoda smo mogli podmiriti plaće u gradskoj upravi i vrtiću, režijske troškove, javnu rasvjetu. Sada je stanje ipak drugačije i to se i vidi. Radimo velike projekte, a one manje rješavamo iz proračuna usput. No i dalje se stalno javljamo i na takozvane sitne natječaje, za recimo 200.000 kuna. Oni su nam i dalje bitni i dalje pratimo sve natječaje posebice stoga što su nam se otvorili europski fondovi kojih prije nije bilo. Jednako je tako danas puno više i natječaja iz nacionalnih sredstava, dakle iz državnog proračuna.

S obzirom na lanjski proračunski višak od 1,5 milijuna kuna prihoda u odnosu na rashode, da li ste razmišljali o smanje nju prireza?

Jesam i o tome smo razgovarali. Problem je što nam zakon nalaže poduzimanje svih zakonski dozvoljenih mjera u osiguravanja proračunskih prihoda da bi nas tek tada u stopostotnom iznosu  pratio državni proračun kroz fiskalno izravnavanje. To konkretno znači, smanjimo li prirez, smanjit ćemo i sredstva koje će u proračun doći iz države. Prirez plaćaju naši građani koji imaju veću plaću. Primjer mjesečni prirez od sto kuna plaćaju građani koji imaju neto plaću od oko 9.000 kuna. Razmišljalo se o smanjenju prireza na 8 posto, no financijski učinak na pojedine građane je on mali i ocijenili smo da bi to bila populistička mjera. Sklonija sam uvođenju raznih programa pomoći i subvencija iz gradskog proračuna našim sugrađanima.

U tom okretanju natječajima iz europskih sredstava unazad dvije godine su se jako aktivirale udruge te su najmanje tri dobile za svoj rad vrlo velika sredstva. Koliko se to osjeća u gradu?

Udruge sve bogatije i aktivnije

Osjeća se puno, bar ja tako mislim jer to stalno pratim. No mislim da bi se u to trebali više uključiti i naši sugrađani pa bi i oni imali taj dojam. Meni je bitno i to što osim što imamo aktivniji društveni život u gradu, sredstva dobivena na takvim natječajima nosi novo zapošljavanje, što nekome osigurava egzistenciju, ali i opstanak mladih ljudi u gradu. Drugi dobitak je što su udruge time aktivnije, opremljenije i imaju manje potrebe za sredstvima iz gradskog proračuna time mi imamo više prostora u proračuna za nove projekte. Svaka pohvala svakoj od udruga koja je kroz takve natječaje osigurala u gradu nova sredstva, a nisu to samo udruge mladih već i umirovljenici, naši invalidi.

Jedan od najkvalitetnijih takvih projekata je bio „Zaželi“ gdje je 30-tak žena dobilo posao da 2,5 godine skrbi o 180 starijih domaćinstava. Nažalost on ovaj mjesec završava. Kakve su šanse za njegov nastavak?

Svi uključeni u projekt su znali koliko on traje. Zaposlene žene  neće odmah ostati bez posla. One imaju još pola godine različite edukacije, čak i polaganje vozačkog ispita kao mogućnost.

Iz Ministarstva je najavljena druga faza ovih dana, u kojoj bi mi koji smo taj program provodili u prvoj fazi bili prihvatljivi prijavitelj u toj drugoj fazi. To su najave iz Ministarstva i očekujem da se realiziraju, ali o tome ne odlučujemo mi s razine Grada. Osobno sam veliki zagovaratelj dugoročnijeg nastavka tog ili sličnog projekta jer prema onome što čujem i što sam pratila veliko zadovoljstvo projektom su iskazali i korisnici i žene koje su ga provodile.

Unazad nekoliko godina smo pokrenuli financiranje iz proračuna više mjera koje su okrenute demografiji (Stipendiranje, Tri plus, liječnici…) i te mjere se stalno dopunjavaju. daju li oni u praksi kakav konkretan rezultat?

Nadam se da da. Ljudi na njih pozitivno reagiraju i nadam se da će biti učinak pozitivan. Jednako tako se nadam da je onaj iseljenički val zaustavljen pri čemu mi nije bitno da li je to posljedica naših mjera, biologije ili nečeg trećeg. Meni je bilo zamjerno kada sam govorila da mladi ljudi trebaju otići u svijet, naravno ne za stalno nego vidjeti što se radi, kako se radi i što je to drugačije i s tim saznanjem se vratiti i ovdje ga primijeniti. Ovo neka bude shvaćeno i kao moj poziv svima koji su otišli da se vrate i nama koji nismo tamo bili prenesu to iskustvo, to saznanje što se tamo radi bolje. Što se tiče iseljavanja nadam se da je zastavljeno. No ljudi trebaju prihvatiti činjenicu da smo od 2013. godine članice EU, granice su otvorena i trebao je očekivati da će do toga doći bez obzira na sve recesije ili stanje kod nas. Posebno kod mladih ljudi koji su obrazovaniji, fleksibilniji  i razmišljaju globalno.

Svjetski demografi tvrde da je u svijetu veliki trend seljenja s istoka na zapad i sa juga na sjever. Kakvo je vaše raspoloženje prema eventualnim useljavanju u naš kraj?

U novoj demografskoj mjeri rješavanja pitanja prve nekretnine smo ostavili mogućnost da to iz proračuna sufinanciramo, ne samo našim stanovnicima, nego i ljudima koji bi kod nas tek doselili po čemu smo  bitno različiti od drugih jer svi ostali gradovi koje smo analizirali su se u tome ograničile samo na svoje građane, a mi i na potencijalne. Migracija je u povijesti uvijek bilo, imat ćemo ih i u budućnosti. Ovo je sada jedna od takvih intenzivnijih faza.

Je ste li vi za ili protiv doseljavanja?

Ne vidim da je nešto bitno jesam li za i protiv niti smatram da je to moguće tako jednoznačno odgovoriti. Puno je tu kulturoloških i drugih pitanja. Ne želim u našoj sredini kriminalitet ili nešto slično, ali to trebaju odraditi institucije. Nemam ništa protiv da oni koji bježe u potrazi za boljim, ili samo traže bolje, dođu u Pakrac i to bolje grade zajedno s nama domaćima.

Statistika Zavoda za zapošljavanje tvrdi da nikada u Pakracu niti u postotku, niti u fizičkom obimu nije bila manja nezaposlenost. Postoje li to problem poduzetnicima?

Porast zaposlenosti smanjio broj nezaposlenih

Ja bih malo pitanje preformulirala –  da nikada nije bila niti veća zaposlenost, dakle nisu samo migracije utjecale na pad nezaposlenosti nego je došlo i do povećane gospodarske aktivnosti koja je rezultirala povećanom zaposlenosti. Dio toga su rezultat i naši projekti. Da li je poduzetnicima problem nedovoljna nezaposlenost je pitanje za njih individualno, kako za poduzetnike tako i nezaposlene. Pitanje je što tko očekuje  u pogledu kvalitete radnika, u pogledu veličine plaća. Inače naravno da je to pitanje prisutno i u svakom razgovoru s potencijalnim poduzetnicima izvana uvijek pitaju kako stojimo s radnom snagom.

Pratite li što se događa s našim stipendistima?

Ne samo da pratimo nego ih i kontaktiramo i pokušavamo ih koristiti. Primjer toga je naša turistička zajednica koja će ovog proljeća kroz dva mjeseca organizirati brojne posjete učenike iz svih slavonskih županija u obilasku pakračke bojišnice i samog grada. Trebamo osigurati ljude koji će im biti turistički pratitelji i bit će za taj posao plaćeni. Kontaktirali smo naše stipendiste apsolvente da preuzmu taj posao. Voljela bih da imamo više stipendista liječnika, građevinara.