Sve značajniji nalazi starog grada Pakraca

TREĆA GODINA ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA

–  Ukoliko lokalno stanovništvo nema pozitivan stav prema baštini, uzalud je sav trud stručnjaka. Vaš odaziv večeras, ali i na terenu ovog ljeta kada su nas posjećivali građani zanimajući se za nalazište, govori o lijepoj perspektivi, rekao je sinoć pred punom gradskom vijećnicom kurije Janković dr. sc. Juraj Belaj, znanstveni savjetnik na Institutu za arheologiju u Zagrebu, na predavanju u kojem je predstavio rezultate nakon treće godine arheoloških istraživanja starog grada Pakraca, objavio je Pakrački list.

Na početku predavanja prisutnima se obratila gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši kako je ovo istraživanje važno za našu zajednicu, našu osobnost, da utemeljeno saznamo tko smo danas, koja je naša povijest i što nam s nalazi pod nogama, stoga će Grad Pakrac i dalje financijski pratiti arheološko istraživanje Starog grada Pakraca dodavši kako postoji velika želja da se nalazište jednog dana pretvori u arheološki park.

U  uvodnom dijelu dr. Belaj je ukratko prezentirao prve dvije godine istraživanja, zaključivši kako su u kasnijem srednjem vijeku, kada se i po prvi put spominje Pakrac i neki objekti u naselju, vežu uz viteški red ivanovaca, a nešto kasnije i templara. Tako i Pakrac kao grad nastaje upravo oko ivanovačke kapele, a potvrda da je kovnica banovca bila u Pakracu govori da je Pakrac već bilo utvrđeno naselje određene važnosti jer kovnica novca ne bi bila bilo gdje.

Najznačajniji nalaz kojeg su ove godine pronašli arheolozi je zaključni zid kapele i sada možemo govoriti o njezinoj ukupnoj veličini, otprilike nekih 15-ak metara. Arheolozi su došli do vanjskih obrisa sa svih strana crkve, jedino su istočni uglovi crkve dosta oštećeni, vjerojatno zbog vađenja kamena ili prilikom gradnje kule ili čak novije gradnje nekadašnjeg objekta Doma zdravlja. Za stubište u kapeli, koje je jedino zasad slično pronađeno u ivanovačkoj crkvi u Šopronu u Mađarskoj, pretpostavlja se da je vodilo na nekakav kor ili galeriju. Otkrivene su u cijeloj visini baze stupova koje su prekrasno ukrašene te nađeni ulomci kamene arhitekture, rebara od svodova i stupići od takozvanih bifora odnosno dvostrukih prozora iz 13. i 15. stoljeća. Od ostalih predmeta nađeni su ostaci okova knjige, što je u kasnom srednjovjekovlju predstavljalo važne detalje ukrašavanja uglova korica knjiga, što govori o pismenosti na području grada, kamene kugle, koštani recipijent za barut te olovni pečat za sukno. – Pronađen je početak  kule koja je bila naslonjena uz crkvu, pretpostavlja se da je ona dograđena kada su zidovi crkve već bili pojačani negdje na prijelazu iz 15. na 16. stoljeće što govori da je kapela uz sakralnu funkciju postala predfaza za čvršće utvrđivanje Pakraca u doba približavanja osmanlijske opasnosti, rekao je dr. Belaj.

Arheolozi su pronašli nekoliko grobnica i samo u jednoj našli ostatke kostiju, pretpostavljajući da su ostale ekshumirali sami stanovnici kada su napuštali Pakrac ili Osmanlije kada su zauzeli grad. Uz to, nađeni su ostaci ukopa novorođenčeta te ostaci kostiju konja. U velikoj jami koja je nastala u mlađe doba, u njenim profilima, može se vidjeti još lijesova koji su očito stariji od pronađenih što govori o organiziranim ukopima. Njihova istraživanja tek slijede iduće godine.

– Mislim da su dosadašnja istraživanja vrlo potencijalna i ovdje se trebaju udružiti arheologija, povijest umjetnosti i povijest arhitekture. Istraživanja svakako treba nastaviti jer bismo u Pakracu mogli pripremiti prikaz Pakraca od najranijih vremena, na samom lokalitetu, što bi, vjerujem, Pakračanima bilo na ponos, a turistima zanimljiva destinacija, rekao je dr. Belaj.

Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, izrazila je zadovoljstvo što je interes za arheološka istraživanja među građanima velik te što iz godine u godinu dolazimo do odgovora na neka pitanja, dok se istovremeno otkrivaju nova, što govori da istraživanja idu u dobrom smjeru.

Website: