Novosti

SVEČANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA PAKRAC Gosti: “Grad heroj, ali i grad prosperiteta”

„U prošloj godini je na radove i usluge na području Grada Pakraca utrošeno više od 62 i pol milijuna kuna, ugovoreno je preko 220 milijuna, te je pripremljeno projekata u vrijednosti skoro 300 milijuna. „Brojke govore za sebe“, istaknula je gradonačelnica Anamarija Blažević na današnjoj svečanoj sjednici Gradskog vijeća Pakrac upriličenoj u povodu Dana Grada i nebeskog zaštitnika sv. Josipa koja je održana u kino sali Hrvatskog doma dr. Franjo Tuđman, a kojoj su prisustvovali uz gradske vijećnike i predstavnike pakračkih ustanova, tvrtki, udruga, vjerskog života i brojni gosti iz političkog života županije i Hrvatske među kojima su posebno pozdravljeni počasni građani Grada Pakraca Marko Širac i Mladen Markač, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Pero Ćosić, izaslanik predsjednika Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, saborski zastupnik Franjo Lucić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja Davor Huška, župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević, izaslanstva prijateljskih gradova iz Slovačke Dolny Kubin i Jasenova, Općine Dobretići (BiH), Grada Novog Marofa i Općine Ravna Gora, kao i susjednih gradova i općina, državnih gospodarskih sustava i druge.

Najviše ulaganja u energetsku obnovu i vodoopskrbu

Tvrdnju da brojke govore, gradonačelnica je obrazložila podacima: više od sedam milijuna kuna je osigurana iz Mjere ruralnog razvoja za vodoopskrbu 11 naselja sjeverozapadnog dijela Grada čija izgradnje je u tijeku, dodatnih dva za Program upravljanje gubicima na vodoopskrbnom sustavu, u energetsku obnovu uloženo je više od 40 milijuna. Ministarstvo kulture je lani uložila nemala sredstva u obnovu zaštićenih objekata te arheološka istraživanja, a kao naročito gradsku aktivnost je istaknula kupnju bivšeg industrijskog dvorišta DI „Papuk“. Nisu zanemareni niti socijalni aspekti pa je Blažević istaknula ulaganja iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 2,6 milijuna kuna za produženi rad vrtića, kao i projekt „Zaželi“ gdje 30 novozaposlenih žena brine o 80 korisnika. Na tom području je spomenula lani uvedene gradske mjere poput projekta „Tri plus“ i poticanje liječnika.

Dobra nova građevinska godina

Govoreći o trenutnim aktivnostima A. Blažević je, osim o toga dana otvorenom radilištu na uređenju središnjeg gradskog trga spomenula i rekonstrukciju prometnice Aleja kestenova paralelno u dva sadržaja, rekonstrukciju nogostupa u Prekopakri, prometnice u Branešcima, uskoro očekivano puštanje u rad reciklažnog dvorišta na saniranom odlagalištu „Crkvište“, očekivani početak radova na projektu aglomeracije pri čemu „nismo odustali od projekta akumulacije Šumetlica, projekta od iznimne važnosti za stanovnike Lipika i Pakraca“ te očekuje od investitora Hrvatskih voda da i dalje podupire njenu izgradnju, a sve to je popraćeno četverominutnim video-filmom.
„U svemu nabrojanom želim istaknuti da grad čine ljudi i svi projekti su rađeni zbog nas, sadašnjih i budućih stanovnika Pakraca i naših naselja“, završila je Blažević zahvalivši svim koji rade na dobrobit našeg grada.

Izražena želja za optimizam

Otvarajući svečanu sjednicu Miroslav Ivančić, predsjednik GV Pakrac, je brojne goste podsjetio da se nalaze gradu u kojem je rođen, živio i djelovao dr. Ivan Šreter, mirotvorac, hrvatskom gradu koji je bio četvrti po razrušenosti u Domovinskom ratu, ali jedinom obranjenom, gradu u kojem se stvarala Hrvatska, ali i gradu vrijednih i dobroćudnih ljudi, gradu u kojem je prisutna dobrodušnost njihovih stanovnika, njihovo poštenje, ljubav prema svemu dobrome. „Pakračani se ne osvećuju. Pakračani vjeruju u institucije hrvatske države. Mi smo danas okrenuti nekoj novoj borbi; borbi za grad kakav je zamišljao dr. Ivan Šreter, kako smo ga zamišljali mi koji smo se borili za njega, kako su ga zamišljaju i zaslužuju naši mladi i vi koji ste se iz cijele Hrvatske borili za njega. Vjerujem da imamo dovoljno snage i zajedništva da to ostvarimo“, rekao je predsjednik GV Pakraca uz čestitke sugrađanima i izraženu želju za optimizmom zahvalivši svima koji nas u tome podržavaju.

Grad nikao iz pepela

Obraćajući se Pakračanima potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić se najprije predstavio kao privatna osoba, kao netko tko voli ovaj grad i s kojim je s obzirom da dolazi is Virovitice već dva desetljeće intenzivno povezan. Kroz to vrijeme dolazeći uočio je da se grad oporavio od ratnih razaranja i podsjeća ga na Feniks koji je nikao iz pepela. Prema onom što je u pogledu programa i mjera čuo na ovoj sjednici, Pakrac mu liči na grad od 50.000 stanovnika na čemu čestita gradonačelnici i njenom timu koji očigledno rade dobro svoj posao. U tome pomaže i država, istaknuo je Tolušić, naglašavajući da kroz njegovo Ministarstvo, osim što se pomaže poljoprivrednicima se grade ceste, vodovodi i druga komunalna i društvena infrastruktura u ruralnim područjima. Posebno je pohvalio kupovinu 150.000 četvornih zemljišta bivšeg DI Papuka čime su u Pakracu omogućeno novi kvadrati za poduzetničke inicijative i nova radna mjesta.


„Gospodarska situacija je sve bolja što je pokazatelj da se Grad razvija. Stoga ovih dana, dok zasluženo slavite uživajte u plodovima svog rada“, završio je svoje obraćanje ministar Tolušić
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Pero Ćosić najprije se uz čestitke za Dan Grada zahvalio hrvatskim braniteljima naglasivši da se u Pakracu, unatoč njegovim rijetkim dolascima osjeća veliko domoljublje što mu čini osjećaj boravka vrlo ugodnim. Tome doprinosi i iznenađenje pozitivnim pomacima i poboljšanjima kvalitete života te stoga je izrazio zahvalnost gradonačelnici i njenom timu. Istaknuo je da će novom regionalnom podjelom Hrvatske koja će stupiti na snagu 2023. godine biti omogućena još veći razvoj, naročito gospodarski, a onda i u svim drugim segmentima. Osvrnuo se je i na izmjene poreznih zakona usvojenih u ovom saborskom mandatu koji su, kako je to danas čuo u izvješću gradonačelnice uvelike pomogli razvoju ovakvih lokalnih sredina što je bila i intencija tih promjena. Jer, kako je istaknuo, nije poanta poreza da budu dio državnog proračuna nego dio proračuna u sredinama u koji ih porezni obveznici uplaćuju što je, među ostalim, omogućilo da Pakrac danas bude grad ugodan za življenje.
Čestitke građanima Dana Grada, kao i gradskom čelništvu na rezultatima uputila je u ime gradova prijatelja, zamjenica gradonačelnika Varaždina Sandra Malenica koja je podsjetila na prosinački potpis Povelje prijateljstvu između Pakraca i Varaždina, ali isto takve povelje s Lipikom i Vukovarom čime je zaokružena želja njihovih branitelja što nije slučajnost jer je u Pakracu poginulo 22 varaždinska branitelja i ranjeno više od stotine, pri čemu je iskazala zadovoljstvo rekavši „svaka vam čast na onome što radite“ ujedno najavivši da će Grad Varaždin za naš Muzej ratne i vojne povijesti donirati povijesnu odoru garde Grada Varaždina.

Uručena gradska priznanja

Predsjednik Gradskog vijeća i gradonačelnica su uručili ovogodišnja javna priznanja pri čemu su im pomogli mladi predstavnici naših najstarijih udruga KPD „Seljačka sloga“ Prekopakra, NK Hajduk i DVD Pakrac koji ove godine obilježavaju 90, 100, odnosno 140 godina postojanja. Tako je 11. počasni građanin Grada Pakraca postao brigadni general Tomo Medved, a ovogodišnja priznanja „Pečat Grada Pakraca“ su dobili Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske i Motociklistički klub “Plavi vitezovi – Croatia I“ Pakrac.


U ime nagrađenih zahvalio se novi počasni građanin Tomo Medved istaknuvši: „S izuzetnim ponosom zahvaljujem svima koji su prepoznali naš rad i doprinos za razvoj Pakraca što nam čini obvezu da nastavljamo odnos prijatelja koji su bili i koji će biti uvijek dostupni. Pakrac je naš prijatelj, grad heroj, grad junak, ali i grad perspektive koji svakoga dana živi u našim srcima cijele godine. Zajedno s našim prijateljima koji su od ranije počasni građani spreman sam uvijek biti na usluzi u doprinosu realizacije vaših danas ovdje izrečenih projekata i mjera i čestitam vam na do sada učinjenom i na trudu kako bi Pakrac bio mjesto ugodno za življenje i ostanak vaših mladih naraštaja.
Svečani ton sjednice dodatno je naglašen izvođenjem himne i još dvjema točkama vokalnog sastava Contese.

Novosti

SKUPŠTINA SPORTSKE ZAJEDNICE PAKRACA Značajan napredak sportske infrastrukture

Rad 20 sportskih udruga gradski proračun je posredstvom Sportske zajednice Grada Pakraca lani sufinancirao s 660 tisuća kuna. Pored toga Sportska zajednica je ostvarila oko 750.000 kuna vlastitih prihoda, najviše od iznajmljivanja sportskih objekata kojima upravlja kao što je sportska dvorana, kuglana i od polovine prošle godine teniski tereni, rekao je u izvješću o radu predsjednik Sadmir Delihodžić na sinoćnjoj skupštini Sportske zajednice Grada Pakraca.

Rashodi sportske zajednice, najviše za plaću tajnika i četvero zaposlenika te troškove održavanja objekata, uključujući i sredstva koja su proslijeđena klubovima, iznosili su 1,41 milijun kuna tako da je ostvaren prihod od oko 43.000 kuna. Ono što je posebno bitno, naglasio je tajnik Denis Relota, sva sredstva koja su temeljom Pravilnika obećana klubovima isplaćena su u potpunosti.

U ovoj godini plan je i nešto veći. Poznato je da je gradski proračun povećao sredstva za rad klubova na 702.000 kuna, a oko 770.000 očekuju vlastitih prihoda.

U raspravi članovi Skupštine koju čini po jedan predstavnik svakog pakračkog sportskog kluba izrazili su potrebu da se doradi pravilnik kojim se raspodjeljuju proračunska sredstva, a koji čini kategorizacija sporta te bodovanje ranga natjecanja i broja natjecatelja. Također je naglašena potreba veće zdravstvene skrbi.

Osim pohvale za rad gradonačelnica Anamarija Blažević je istaknula da je ponosna na smjer u kojem se razvija sport u Pakracu. To se ne odnosi samo na natjecanja nego i na razvoj infrastrukture koja je od osnutka Zajednice 2014. godine značajno narasla što će biti prisutno itekako i ove godine jer treba započeti energetska obnova gradske dvorane vrijedna 6,5 milijuna kuna, ali i niz aktivnosti na gradskoj sportskoj zoni. Ona je pozvala gradske udruge na više međusobnog povezivanja i suradnje u radu.

Novosti

GRAD SUFINANCIRA UDOMLJAVANJE PASA Bela, Lola i Mima dobile obitelj

Potpisivanjem ugovora s prvim udomiteljem danas je zaživjela Odluka o naknadi za udomljavanje pasa iz Skloništa za životinje na Bučju koju je gradonačelnica Anamarija Blažević  potpisala prošlog mjeseca.  Odlukom se svakom udomitelju psa iz Skloništa za životinje Bučje iz gradskog proračuna isplaćuje jednokratna naknada u iznosu od tisuću kuna.

Danas je takav ugovor potpisalo prvih troje građana, a naknadno će još dvoje,  koji su, osim tisuću kuna, preuzeli obveze da će u skladu sa Zakon o dobrobiti životinja skrbiti za pse koji su već preuzeti iz Skloništa što su ugovaratelji dokazali potvrdom što će biti praksa i u buduće. Osim toga, udomitelji su ugovorom preuzeli obvezu da psa neće držati na lancu niti u neprimjernom prostoru, omogućiti im šetnje i ostale socijalne kontakte s ljudima. O svakoj promjeni (seljenje, smrt) dužni su izvijestiti Grad čiji službenici uvijek imaju pravo kontrole.

Prilikom današnjeg potpisivanja ugovora gradonačelnica Anamarija Blažević i stručni referent u gradskoj upravi Darko Miletić, koji je i inicirao ovu novu gradsku mjeru, udomiteljima su čestitali na toj odluci i poželjeli im da udomljeni psi postanu ravnopravni članovi domaćinstva. Gradonačelnica je rekla da je novčana pomoć u iznosu od tisuću kuna simbolična, ali može za neke biti poticajna te istakla nadu da će se građani odazvati na ovaj gradski program. Lani je Grad Pakrac temeljom zakonske obveze, iz proračuna na ime skrbi za napuštene pse (hvatanje, hranjenje, čipiranje i zdravstvena skrb) potrošio oko 180.000 kuna.

Udomitelji koji su danas potpisali ugovore su svoje pse, mješance ženskog roda u starosti od tri mjeseca do dvije godine imenom Bela, Lola i Mima, u skloništu su preuzeli tijekom siječnja. U dva slučaja obitelj tradicionalno ima psa, a u jednom je to prvi takav stanovnik.

Lani devetero Pakračana udomilo psa iz skloništa

U Skloništu za pse na Bučju su u 2017. godini privremeno udomili 239 pasa lutalica od kojih je 221 udomljen, daleko najviše zahvaljujući udrugama za zaštitu životinja koji su im nove domove našli u Njemačkoj. U 2018. godini u Sklonište je prispjelo 159 pasa, a udomljeno je 119. Do pada je došlo stoga jer je zakonskim izmjenama zabranjeno eutaniziranje psa iz Skloništa pa su Nijemci smanjili interes. No, ono što je pohvalno, došlo je do porasta udomljavanja pasa u Pakracu pa je tako, prema podacima Tihomira Čopa,  voditelja Skloništa, lani devetero Pakračana (bez gradskih poticaja) udomilo psa iz Skloništa. Sudeći prema početku ove godine, zahvaljujući i ovoj akciji Grada, taj broj bi mogao ove godine uvelike biti nadmašen.

U Skloništu je sada u ponudi za udomljavanje 38 pasa (http://skloniste-pakrac.com/nasi-stanovnici, ali i gradskoj stranici), svi mješanci u starosti od pet mjeseci do dvije godine i težine između 8 i 32 kilograma pri čemu stažom najstariji stanovnik je u skloništu od lanjskog siječnja, a najmlađi je stigao prošlog mjeseca.

OVDJE MOŽETE POGLEDATI PSE KOJI ČEKAJU NA UDOMLJENJE, A ZA KOJE GRAD PAKRAC UDOMITELJE NAGRAĐUJE S 1000 KN

Novosti

SVEČANO POSTROJAVANJE Grad gdje se počela pisati nova povijest

„Izuzetno sam ponosna što mogu s vama obilježiti ovaj dan, dan koji je u našoj povijesti upisan kao početak Domovinskog rata. Zapadna Slavonija je bila u proljeće 1991. godine strateški važan dio naše obrane. To je znao i velikosrpski agresor koji je napadom na Pakrac u druge gradove na osovini do Virovitice želio rascijepiti Hrvatsku i slomiti. Prvi teret obrane tada je pao na hrvatsku policiju koja je tih dana pokazala neslomljiv duh hrvatskog naroda i odlučnost hrvatskog državnog vodstva da zaustavi velikosrpsku agresiju. Obranili ste tada i Pakrac i druge gradove na toj strateškoj osi velikosrpske agresije“, započela je danas govor  predsjednica RH Kolinda Grabar – Kitarović ispred postrojenih branitelja, brojnih uzvanika i Pakračana na tržnici na svečanosti kojom je završena trodnevna manifestacija obilježavanja početka Domovinskog rata – 1. i 2. ožujka 1991. godine.

Ona je naglasila da je upravo 1991. godine najteža, ali i ključna godina, a u tome je bila nemjerljiva važnost hrvatske policije stoga je zahvalila svim braniteljima koji su se tada u postrojbama policije suprotstavili nemjerljivo snažnijem agresoru. Zbog toga je pokrenula inicijativu za ustanovljenje medalja „Zapadna Slavonija“ koju trebaju dobiti svi branitelji koji su sudjelovali u borbama na ovim bojištima što je od prisutnih popraćeno velikim pljeskom.

Govoreći o značaju Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika, istaknula je njegovu taktiku sukoba niskog intenziteta kako bi pripremio Hrvatsku za neizbježnu otvorenu agresiju i kroz hrvatsku policiju stvorio hrvatsku vojsku. Podsjetila je na njegov govor u Vukovaru 8. lipnja 1997. godine kada je koristio stihove srpskog pjesnika Jovana Jovanovića Zmaja, kojima je ovaj opjevao etiku hrvatskog čovjeka, etiku kojom smo branili domovinu i etiku na kojoj želimo graditi budućnost.

Budućnost mora počivati na istini

„Budućnost mora počivati na istini, a istina je samo jedna – hrvatski narod branio je svoju slobodu. Hrvatski narod je branio pravo na neovisnost i cjelovitost. Stoga je upravo Domovinski rat temelj naše države i našeg zajedništva.

Budućnost je danas zatamnjena iseljavanjem i izumiranjem, nikada nisam zdvajala da ona mora biti jasna i vedra. U ratnim teškoćama nije nam padalo na pamet da se predamo, da odustanemo od svoje slobode i neovisnosti, od svojega naroda, od svoje države. Sigurna sam da Hrvatska i danas ima dovoljno ljudi koji vjeruju  u njezinu budućnost, koji se neće predati i neće odustati od nje. Zadaća politike je samo jedna: otvoriti vrata razvoju, otvoriti vrata ulaganjima, otvoriti poduzetništvu i novim inicijativama, a sve drugo učinit će naši ljudi sami.  Uvjerena sam da ćemo uspjeti. Pokazali smo što možemo kad smo složni, kad imamo viziju i cilj. Pokažimo to i sada.

Pobjeda u Domovinskom ratu čista je kao suza majki i žena nad svojim poginulim i nestalim sinovima i muževima. Čista je kao naše divno nebo i modro more. Čista je kao što je čista naša narodna duša koja se nije  dala zatrovati osvetom i mržnjom.

Hvala i vama dragi Pakračani koji ne samo kroz ovaj dan nego i cijelu godinu čuvate uspomenu na svoje branitelje. Znam da to vama nije prigodna uspomena nego trajno nadahnuće za rad i pothvate kako bi ovaj grad bio bolje i ljepše mjesto za život. Činit ću i dalje koliko god budem mogla da vam u tome pomognem“, obećala je Predsjednica RH.

Grad povijesti i pobjede

Prva govornica na današnjoj svečanosti je bila pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević koja je istaknula ponos i zadovoljstvo što je danas na čelu značajnog grada, grada povijesti i pobjede. Zahvalila je Udruzi hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika što već deset godina, na ovaj način obilježava ovaj značajan dan.

„Ovakvim ponosnim i dostojanstvenim obilježavanjima se prisjećamo onih dana zajedništva  koje nam je i danas neophodno. Kažu da je domoljublje osjećaj ljubavi prema svome narodu i sebi. Ali isto tako taj osjećaj ne smije vrijeđati druge narode i tuđe domoljublje. Zato vas pozivam da odlazeći iz Pakraca prenesete svojoj djeci domoljublje, prenesete istinu o Domovinskom ratu kako bi taj trag ostao, kako bi to oni prenijeli i mlađim generacijama i usadili to domoljublje i taj ponos koji su ovdje imali hrvatski branitelji“, rekla je Blažević.

Josip Đakić, saborski zastupnik, ovom prigodom i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, zahvalio je hrvatskim braniteljima što su te 1991. godine obranili mlade demokratske institucije Republike Hrvatske i srušili mit o velikoj Srbiji. „Tu su slomili zube. Pakrac nikada nije pao, Pakrac je izdržao. Uz ogromne žrtve, ovdje se branila sloboda“, rekao je saborski zastupnik.

Đakić: Dokumenti jasno govore tko je odgovoran

Ni ovom prigodom Đakić nije odustao od svoje omiljene teme rekavši:“ Ovdje postoji vođa pobune. Ovdje postoji onaj koji je zapovijedao razoružavanje hrvatske policije. Ovdje je živ onaj koji je bio alfa i omega u zapadnoj Slavoniji i SAO Krajini. I to trebamo jasno izgovoriti i ne smijemo sakrivati i stavljati pod tepih. Dokumenti jasno govore tko je odgovoran za sve žrtve, tko je odgovoran za rat na ovim prostorima. I nema abolicije, nema zakona po kojima bi on mogao slobodno hodati. O tome moraju voditi brigu institucije. Moraju privesti pravdi odgovorne za sve žrtve u Pakracu. Pravda mora biti jednaka za sve“, rekao je Đakić.

Dožupan Vedran Neferović govorio je o „dobrim i lošim susjedima“, ali i o snu koji se o Hrvatskoj, na žalost, nije mogao ostvariti bez rata te poželio da se to stanje nikada više ne ponovi, a da budućnost gradimo na zajedništvu.

O osjećajima i proživljavanjima samih sudionika akcija tih dana, ali i ono što danas branitelji osjećaju i priželjkuju, govorio je Zoran Maras, branitelj i sudionik „pakračkog ožujka 91“ iz Bjelovara. Izražavajući ponos i zahvalnost on je podsjetio da zahvalan i ponosan može biti samo slobodan čovjek i samo takav čovjek će znati cijeniti tu braniteljsku žrtvu.

Ravnatelj Policije Nikola Milina je podsjetio da se nova, drugačija povijest Hrvatske počela pisati upravo na ovom mjestu u čemu je veliki i nemjerljiv doprinos dala upravo hrvatska policija. On je istaknuo da je predsjednica Grabar – Kitarović upravo zbog toga lani odlikovala Policijsku postaju Pakrac, ali i na životnu činjenicu da je policija i danas sinonim za sigurnost.

Bez Pakraca ne bi bilo ni Hrvatske

Dinko Tandara, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja, danas i u funkciji izaslanika premijera Andreja Plenkovića,  istaknuo je da nije bilo Pakraca ne bi bilo niti Hrvatske.

U uvodnom dijelu svečanosti, kojoj su prisustvovali predstavnici brojnih ratnih postrojbi, izaslanstva brojnih braniteljskih udruga iz cijele Hrvatske, brojni bivši i sadašnji dužnosnici MUP- i Hrvatske vojske, te dužnosnici okolnih jedinica lokalne samouprave, voditelji Ivana Belac i Mario Barać su iscrpno kronološki predstavili povijesne činjenice koje su prethodile 1. ožujka – napadu na Policijsku postaju Pakrac, kao i sam tijek tih ključnih dana.

Svečanost je u glazbenom dijelu uveličala policijska klapa „Dišpet“.

Nakon svečanosti predsjednica Grabar – Kitarović je, praćena gostima, položila cvijeće na spomenik ispred policijske postaje podignut u trajno sjećanje svim poginulim hrvatskim policajcima u Pakracu.

Najave događanja

OBILJEŽAVANJE OBLJETNICE POČETKA DOMOVINSKOG RATA Sutra u mimohodu i Predsjednica RH

Tradicionalni „Mimohod pobjednika“ ulicama Pakraca održat će se sutra, trećeg dana obilježavanja 28. godišnjice početka Domovinskog rata i događanja vezana od 1. i 2. ožujka 1991. godine, a njegova ovogodišnja posebnost je da će u njemu sudjelovati i Kolinda Grabar – Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, potvrdila nam je glasnogovornica iz Ureda Predsjednice.

Predsjednica Grabar – Kitarović je u ovom mimohodu sudjelovala i 2017. godine.

Predsjednica će u Pakrac doći nešto prije 10 sati kako bi nazočila svetoj misi za sve poginule i umrle hrvatske branitelje koja će biti održana u pakračkoj župnoj crkvi. Oko 11 sati će biti pred crkvom formirana svečana kolona od hrvatskih branitelja koji su sudjelovali u obrani Pakraca koja će se Ulicom braće Radić i preko Trga dr. Ivana Šretera uputiti prema Rimokatoličkom groblju gdje će kod spomenika u Aleji branitelja biti položeni vijenci državnih tijela i predstavnika lokalnih samouprava te braniteljskih udruga.

Za 12,30 sati je na gradskoj tržnici predviđeno svečano postrojavanje sudionika, a najavljeno je, među ostalima i obraćanje predsjednice Grabar – Kitarović.

Prije dvije godine, 1. ožujka 2017., Predsjednica je došla iz Požege i u dolasku se zaustavila na Bučju kako bi odala počast stradalnicima četničkog logora te u Kusonjama kod kapele Male Gospe gdje je odala počast stradalim braniteljima iz 1991. i 1993. godine.

Nakon toga sudjelovala je u „Mimohodu pobjednika“, obišla Muzej vojne i ratne povijesti za čiji postav je donirala dva eksponata te održala govor na svečanom postrojavanju sudionika ispred zgrade PP Pakrac. Službeni posjet Pakracu je završila obilaskom bolnice.

Novosti

GRADONAČELNICA ANAMARIJA BLAŽEVIĆ Pesimizam nije dobar i za njim nema potrebe jer napredujemo

Ovaj mjesec uobičajeno dolazi Dan grada što je i nama prilika za uobičajeni godišnji osvrt u formi intervjua s gradonačelnicom Anamarijom Blažević u kojem smo razgovarali o najvažnijim gradskim aktivnostima u prošloj godini, najvažnijim projektima u ovoj godini, proračunu, ali i negativnim migracijskim kretanjima, radu gradskih ustanova, tvrtki i udruga….  

Što se između zadnjih dvaju Dana grada dogodilo, a da je važno za građane Pakraca?

Moja prva ocjena je da smo proteklu godinu dobro iskoristili. Pomaci se vide na brojnim poljima, no isto tako prilikom donošenja takvih općih ocjena uvijek sam razmišljanja da je moglo i bolje i više bez obzira je li riječ općenito o nekim društvenim događanjima ili investicijama.

Što je od svega dobroga bilo najbolje i najvažnije,  teško je reći. U svakom slučaju u svemu tome najvažniji je, što stalno spominjem, novi Zakon o financiranju jedinica lokalnih samouprava koji nam je omogućio da dosta proračunskih sredstava usmjerimo izravno prema sugrađanima kroz razne programe, ali i izradu projektne dokumentacije za neke nove buduće projekte.  Ipak, istaknula bih kao posebno važne projekte na energetskoj učinkovitosti, bez obzira radilo se o stambenim zgradama ili zgradama društvenog standarda poput vrtića, učeničkog doma, sportske dvorane, osnovne škole, zgrade „socijalnog“. Važna nam je i obnova gradskog trga koja još nije započeta na terenu, ali su  pripreme na tome odrađene tako da više ništa ne može spriječiti njen početak idućeg mjeseca kada ćemo u povodu Dana grada obnoviti i svečano otvaranje radova, mada  nisam pobornik rezanja vrpci niti zakopavanja prve lopate. No ovo je vrijedan projekt i zaslužuje da se tako odradi jer će rezultirati posve novom slikom središta grada. Bilo je i drugih manjih projekata koji su bili simpatični određenim kategorijama građana.

Što se nije dogodilo, a planirali ste i važno je? 

Napokon kreće modernizacija trga

Naravno da uvijek ima i toga. Priželjkivala sam i očekivala da ovaj projekt modernizacije trga krene ranije. Jednako vrijedi i za projekt aglomeracije koji priželjkujemo već godinama i bila su očekivanja da će u prošloj godini započeti i njegova realizacija. No taj administrativni dio na koji nismo s lokalne razine mogli utjecati potrajao je duže od svih naših predviđanja i nadanja. Sporije od planiranog odvijaju se i neki manji projekti. No oni ne utječu u većoj mjeri na kvalitetu života.

Na početku smo nove građevinske sezone. Koje će aktivnosti u njoj biti najvažnije?

Već spomenuti projekti kao što su radovi na trgu i radovi na aglomeraciju za koju je dio javne nabave odrađen, mada još čekamo najveći natječaj. Bit će novih asfaltiranja kako cesta tako i nogostupa, kako onih koji su jesenas započeti u Aleji kestenova, tako i drugih Tu je i vodoopskrba sjeverozapadnog dijela naše administrativne jedinice gdje su radovi također započeli. Bit će naravno i raznih drugih manjih građevinskih radova.

Kad govorimo o projektima aglomeracije i obnovi gradskog trga, građani se pitaju hoćemo li na duže razdoblje ostati bez mogućnosti korištenja gradskog središta?

Građevinska dokumentacija za obnovu trga predana je izvođaču radova i mi od njega očekujemo da će nam predočiti dinamiku izvođenja radova. Očekujem da će on osigurati prohodnost, najmanje za pješake. Pripremamo sastanak s ugostiteljima i trgovcima koji u tom dijelu grada imaju radnje, očekujem i njihovo razumijevanje, a u najmanju ruku,za razdoblje dok se ispred njihovih radnji odvijaju građevinski radovi oslobodit ćemo ih obveze plaćanja komunalne naknade.  Mislim da je nepotrebna bojazan da će cjelokupni taj prostor biti razrovan cijelih godinu dana koliko je rok za završetak radova nego će se raditi dio po dio i da građani to što manje osjete. Pritom je za građane bitno da se u ovoj fazi obnove trga ne dira županijska prometnica od Spahijskog podruma do Česme jer je to njegov drugi dio i sada je u projektiranju tako da će se po njoj sav promet odvijati u ovoj fazi normalno.

Unazad dvije godine uvelike se povećala investicijska i građevinska aktivnost. Problem su postali izvođači kojih ili nema dovoljno ili nisu dovoljno kvalitetni. Je li to problem i za gradske investicije?

Premalo građevinara – cijene u porastu

Postupak javne nabave pokazao je na našem području nedostatak građevinske operative kako na trgu, tako i na zgradi „socijalnog“, ali i  energetske učinkovitosti. Taj nedostatak ne utječe na opseg radova, ali utječe na tijek jer se produžuju rokovi. Sigurno je da je u Hrvatskoj prisutan građevinski bum jer je u značajnoj mjeri povećan postupak povlačenja sredstava iz EU fondova, a radi većih vlastitih proračunskih priljeva u jedinicama lokalne samouprave  i kod njih se povećala investicijska aktivnost i porasli su apetiti. Naravno da je to utjecalo i na jedinične cijene u građevini, ali se istovremeno nadam da su te cijene porasle i uslijed podizanja plaćanja zaposlenicima u tom sektoru.  Prema našim saznanjima i procjenama, taj rast cijena iznosio je oko 30 posto, a u nekim slučajevima i više.

Gradski proračun je poprilično nabujao. U odnosu na lanjski koji je procijenjen na realizaciju od 32 milijuna kuna, ovogodišnji je povećan za daljnjih 10 milijuna kuna. Je li to realno?

Malo manje od polovine planiranih proračunskih prihoda, dakle oko 20 milijuna kuna su predviđeni vlastiti prihodi i to je realno i s tim sigurno možemo računati. Od ostaloga ono što nije sporno su sredstva planirana iz Programa Ruralnog razvoja u iznosu od 7,5 milijuna kuna čime već dolazimo na 30-ak milijuna. Tu je još energetska obnova sportske dvorane za što imamo potpisan ugovor. Dakle realno je i uvijek se trudim da planovi budu realno izvedivi. Na sjednicama Gradskog vijeća uvijek govorim da ne želim napumpavati proračun pa ga rebalansom smanjivati. Isto tako je činjenica da ako želim aplicirati projekt na neki od natječaja, on mora biti kroz otvorenu stavku prisutan u toj proračunskoj godini, dakle mora-biti planiran.

Jedno od obilježja ovogodišnjeg proračuna, za razliku od prijašnjih godina,  značajno je povećanje raznih subvencija i stimulacija koje će ići izravno na račune građana bilo da je riječ o poticanju gospodarstva, natalitetu, obrazovanju i jačanju kadrovskih potencijala što je dio mjera uveden lani. Koliko ste zadovoljni odazivom građana na te programe?

Dobar odaziv građana na projekte

Tu moram istaknuti Program za poticanje gospodarstva jer već sam lanjski odaziv poduzetnika ukazuje da im je to potrebno i tu sam zadovoljna. Stoga ćemo i taj program nadograđivati. On sada traje nepunih godinu dana, od lanjskog srpnja. U kojem smjeru će ići nadogradnja još pouzdano ne znam. U kontaktu smo s poduzetnicima i nastojat ćemo program maksimalno prilagoditi njihovim potrebama. Niti taj program, niti bilo koji drugi nije sveto pismo da se ne dorađuje i ne prilagođuje stvarnim potrebama sugrađana i tu je svaka sugestija dobro došla. Kada govorimo o Programu tri plus, u njega se do sada javilo sedamdesetak obitelji i tim odazivom sam zadovoljna.  Kada govorimo o zapošljavanju, zadržavanju liječnika, odnosno dolasku novih, definitivno se pomaci na bolje vide, ali ne mogu tvrditi da je to prvenstveno rezultat naših mjera. Za to je još prerano i o tome ćemo moći razgovarati nakon nekog  dužeg razdoblja.

Program stipendiranja studenata je znatno stariji, traje na različite načine već dvadesetak godina, dakle tu se može govoriti o učincima. Srećemo li mi naše stipendiste na radnim mjestima u gradskoj upravi, ustanovama, ali i gospodarstvu?

Da i to veliko zadovoljstvo mi je na tim radnim mjestima vidjeti naše nekadašnje stipendiste, a danas visokoobrazovane mlade ljude. Naravno, ne uspijevaju se svi vratiti i pronaći radno mjesto u zvanju za koje su se školovali i to bi bilo nerealno očekivati. Da ne govorim napamet reći ću samo podatak iz najbližeg okruženja – gradske uprave. Nedavno smo zaposlili na zamjenu za porodiljske dopuste dvije mlade osobe i obje su naše bivše stipendistice, pri čemu su i one osobe na porodiljnom također bile naše stipendistice.  Koliko mi je poznato, dio vodećih ljudi u tvrtkama su naši stipendisti. Dakle rezultati su više nego dobri.

Lani ste pokrenuli tri nove mjere okrenute izravno građanima.  Imate li što u planu za ovu godinu?

Prvenstveno pratiti učinke lani pokrenutih mjera i, kao što sam već rekla, nadograđivati ih životnim iskustvima. Uočimo li da s mjerama možemo na nekom području učiniti pomak, reagirat ćemo adekvatno. Prostora ima zasigurno za pomak u turizmu, u pogledu povećavanja smještajnih kapaciteta jer su sadašnji nedostatni. No takav dosta dobar program ima županija pa pozivam sugrađane da koriste te mjere. Inače nisam pobornica nekih velikih najava dok  program ili neka druga aktivnost ne budu u potpunosti spremni za realizaciju.

Uključuju li se građani inače u dovoljnoj mjeri u razne gradske manifestacije i koriste li u dovoljnoj  mjeri ono što im grad nudi poput novih teniskih terena, nevjerojatno dobar objekt Hrvatskog doma, produženi boravak u školi i vrtiću, manifestacije poput Pakračkog ljeta, sajma, smotre folklora i drugih?

Moglo bi biti sve i bolje. Ja sam možda previše optimistična, ali mislim da Pakrac kao mali grad pruža svojim građanima mnogo toga dobrog, od najmlađih u vrtiću do onih najstarije životne dobi. Svi oni koji to žele mogu pronaći za sebe neki dodatni sadržaj koji život čine ljepšim što ste i sami pobrojali u ovom pitanju. Puno tih sadržaja bi željeli i veći gradovi. Znam, primjerice, da bi i Požega htjela kino, produženi boravak i logopeda u vrtiću, a nemaju. Nažalost, građani sve te mogućnosti premalo koriste.

Primjer toga je i nedavna Noć muzeja gdje nije bio niti jedan vijećnik što je inače njihova praksa nepojavljivanja?

Mislim da sam zapazila Vladu Ecka, a s obzirom na dužinu trajanja možda se još netko od vijećnika pojavio. Ne mogu tvrditi sa sigurnošću, ali slažem se da bi vijećnici trebali svojim pojavljivanjem podržati takve manifestacije mada, kada su u pitanju njihove specifičnosti, primjerice izrazito kulturološke ili sportske, razumljivo je da nemaju svi afiniteta prema takvim sadržajima. No unatoč tome mislim da bi vijećnici pojavljivanjem trebali više podržavati takve manifestacije.

Dio proračuna je uobičajeno namijenjen za rad udruga iz domena kulture, sporta, socijale, braniteljskih udruga, civilnog društva. Traže li one u dovoljnoj mjeri i druge izvore financiranja, osim gradskog proračuna?

Teško je to procijeniti, ali pomaci se vide jer je i u ovom trenutku u tijeku provođenje nekoliko programa koji su financirani sredstvima europskih fondova i znam da se udruge sve češće javljaju u Poduzetnički centar radi pomoći u pisanju projekata za natječaje. Braniteljske udruge redovito se programima kandidiraju u Ministarstvo hrvatskih branitelja odakle povlače sredstva za svoje aktivnosti, Udruga mladih Mali most je na taj način osigurala sredstva za rad Kluba mladih, KPD „Sloga“ provodi na taj način projekt prvog pakračkog mjuzikla, Hajduk je lani povukao značajna sredstva za opremu iz Ureda za šport, prije toga i rukometni klub, pa i streličari. Sredstava se povlače i Grad to potiče. Mi čak imamo i proračunsku stavku sufinanciranje EU projekata, ali se lani za to nije javila niti jedna udruga.  Kad god neka od udruga prođe na projektu, ili ga priprema, Grad će uvijek pomoći bilo da je riječ o sufinanciranju što je obvezni dio svakog projekta, bilo o tehničkoj pomoći u izradi projekta što zna biti vrlo zahtjevno, posebno ako su u pitanju sredstva europskih  fondova i u ta dva dijela vrata gradske uprave su svima otvorena.

Dio proračunskih sredstava namijenjen je radu raznih gradskih ustanova i institucija poput muzeja, knjižnice, turističke, sportske i vatrogasne zajednice, portala i novina „Pakrački list“. Koliko ste zadovoljni njihovim radom i gdje konkretno očekujete  poboljšanja?

Kako su posljednjih godina rasli proračunski prihodi, tako smo povećavali i sredstva za rad tih ustanova jer je i njima u kadrovskoj i tehničkoj oskudici teško raditi. Uvijek smatram da se može bolje, ali unatoč takvom razmišljanju usudit ću se reći da naše ustanove rade dobro. U njihovim godišnjim izvješćima prema Gradskom vijeću vidljivo je da raznim sadržajima pokušavaju obogatiti društveni život u gradu, čak i nekim sadržajima koji  izlaze iz okvira njihove stvarne namjene. Ne bi bilo korektno nikoga izdvajati jer mislim da svi daju maksimum.

Lani ste zaposlili nekoliko novih ljudi u gradskoj upravi. Je li ona sada kadrovski ekipirana?

Gradska uprava još uvijek nepotpuna

Nažalost nije. Imamo deficit u graditeljstvu gdje već godinama vapimo za inženjerom građevine. Jedan je problem što su godinama ljudi odlazili u mirovinu, a radi proračunskih ušteda u tada zaista skromnim prihodima, uvijek se štedjelo na stavci plaća, dakle zapošljavanja.  Drugi je problem povezan s natječajnim projektima koji su posljednjih godina na državnoj razini znatno prisutniji i sve to treba pratiti, bilo u pripremi bilo u realizaciji, što zahtijeva stručne ljude te se stoga nama stalno pojavljuju nove potrebe. Pored toga tu je i zakonodavac. Sada nam zakoni iz domene poljoprivrede nameću obvezu da moramo imati jednu stručnu osobu koja će brinuti samo o tom području. Isti je slučaj i s europskim fondovima. Napokon sada imamo u odsjeku za društvene djelatnosti dvije osobe jer je donedavno jedna osoba vodila brigu i o socijali i o udrugama, stipendistima,  ustanovama, novorođenima i   još mnogo toga. Kako bismo poboljšali i olakšali rad udrugama i ustanovama, napokon smo zaposlili još jednu osobu zaduženu samo za taj segment. Problematična je i javna nabava. Proces je kompliciran i dugotrajan. Do sada smo za te poslove imali osposobljenog samo pročelnika koji ima druge poslove i obveze. Sada za to imamo diplomiranu pravnicu, također našu bivšu stipendisticu, koja odrađuje dio toga, kako sam već rekla, dugotrajnog i kompliciranog postupka, kao i rješavanje imovinsko-pravnih poslova što također nije jednostavno.

Zaposlenici u Vlastitom komunalnom pogonu nisu službenici, ali su zaposlenici gradske uprave. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća ste se maltene složili s vijećnikom SDP-a da pogon treba dalje kadrovski i tehnički jačati. Hoće li doći do toga i računate li pritom i na mjere Zavoda za zapošljavanje?

Već godinama se trudimo jačati naš komunalni pogon, a naročito smo lani u tome napredovali. Na to ukazuje na različite načine novonabavljeni kamion, bager, rasipač. Činjenica je da smo ih izmjestili na primjereniji i veći prostor koji se trudimo unaprijediti i nadam se daljnjem napretku ove godine.  Lani više nismo financijski mogli i stoga nismo imali izbora nego raspisati koncesiju za dio zimske službe. No cilj je ojačati vlastiti pogon i njemu prepustiti zimsku službu jer će ona sigurno najbolje funkcionirati ako taj posao budu odrađivali domaći ljudi koji poznaju i ceste i situacije i potrebe što još ove godine nije bilo tehnički moguće.  Isto je i kada su u pitanju redovito održavanje javnih površina. Što se tiče mjera Zavoda, njih redovito koristimo. U pripremi su programi i samo čekamo da Zavod raspiše ovogodišnje mjere kako bismo povukli maksimalna sredstva predviđena tim mjerama.

Na kraju prošle godine došli smo u evidenciji nezaposlenih na pakračkom Zavodu za zapošljavanje na manje od 500 nezaposlenih, od kojih manje od 300 ima prebivalište na području Grada Pakraca. Je li to problem za daljnji razvoj gospodarstva, ali i institucija i ustanova?

Najprije bih istaknula da nisu sve nezaposlene osobe u evidenciji Zavoda. Ima njih još, a evidentno je da broj nezaposlenih oscilira, ovisno o sezoni od 210 do 280 nezaposlenih. Čujem ili pročitam da povremeno netko, primjerice ugostitelji, traži radnika, ali nisam još čula da  nedostatak radnika ugrožava nečije poslovanje.

Na zadnjoj sjednici  Gradskog vijeća izjavili ste da  ne volite statistike kada su u pitanju brojevi vezane uz kretanje broja stanovnika. Državni zavod za statistiku tvrdi da smo lani došli kroz natalitet i migracije na manje od sedam tisuća stanovnika. Vjerujete li tim brojkama ili imate neke druge procjene?

Šarenilo brojki

Imamo različitih statistika i brojevi su oprečni, stoga im ne vjerujem. Nije da ne volim statistiku. Ona je nužna za planiranje, ali ne vjerujem kada se na istu temu pojavljuju različite brojke, ovisno o tome dolazi li podatak iz Državnog zavoda za statistiku, MUP-a, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Koju da pratimo, ne znam. Svatko prati onu koja mu odgovara. Naravno da pratimo što se događa  na području migracija. Mene zanima i broj ljudi koji je doselilo, zanimaju me dnevne migracije na relaciji Pakrac – Lipik. Nije sve ono što piše u statistici realno. Meni je realan podatak broj zdravstveno osiguranih osoba jer to treba svakome tko ovdje živi i HZZO taj broj objavljuje svakoga mjeseca, a on ne odgovora onome što tvrde neke druge statistike. Zato im ne vjerujem. Onaj tko je doista otišao, iz Pakraca i Hrvatske u primjerice Njemačku, trebao bi biti osiguran u Njemačkoj, a takve osobe bi se trebale odjaviti na području Pakraca u nizu  službi koje imaju obvezu voditi takve evidencije. Tako bar ja razmišljam i tako bih ja učinila. No dozvoljavam da nisam u pravu i da griješim. Ali sigurna sam da tom negativom ne pomažemo ljudima, a ni sebi. Onda nemaju smisla svi ovi naši programi, svi ovi naši poslovi. Ako ćemo gledati sve crno, čemu razvijati bolnicu, za koga sva ta poboljšanja u prosvjetnim ustanovama i sve druge aktivnosti koje provodimo.

Na razini županije postoji koordinacija načelnika i gradonačelnika. Na razini Hrvatske udruga gradova. Tamo srećete svoje kolege. Razgovarate li o tom problemu jer se s njim nitko ne može boriti parcijalno?

Naravno da to ne može biti problem samo jedne općine ili grada. Nije to niti problem samo Hrvatske. To je globalni problem. Imamo prijatelje u Slovačkoj i u kontaktu s njima znam da je to i problem Slovačke. I njima odlaze mladi ljudi. I njima nedostaje liječničkog kadra. Oni uvoze liječnike iz Ukrajine. Otvaranjem granica to je postao problem svih zemalja iz ovog i istočnog dijela Europe.

Sajam „Slavonski banovac“ postao je pakračka prepoznatljivost i manifestacija koja se iščekuje. Govorili smo o predstojećoj rekonstrukciji trga. Na istom mjestu ne mogu biti i bageri i štandovi. Što ćemo onda ove godine sa sajmom?

Da, zasigurno se sajam ne može održati na trgu ako su u tijeku radovi. No isto tako će se sajam održati jer je on postao doista pakračka prepoznatljivost o kojoj me, kao i o Multipaku, pitaju kada odem negdje van Pakraca. Tim dvjema manifestacijama  doista možemo razvijati priču o turizmu. Sajam će se sigurno održati. Gdje, ovisno o stanju na gradilištu, vidjet ćemo kada za to dođe vrijeme.

Sadrži li ovogodišnji program za Dan grada neke novosti i zašto svečana sjednica Gradskog vijeća nije kao uvijek točno na Josipovo nego četiri dana ranije?

Želimo da nam gosti dođu i učine to svečanijim činom. U promjeni termina vodili smo se logikom da su u Saboru i Vladi manje opterećeni petkom nego utorkom i stoga je došlo do tog premještaja. Drugih novosti nema. Program smo uhodali proteklih godina. To je, osim svečane sjednice, proglašenje sportaša, priredba Poklon mome gradu, kazališna predstava koncert, ove godine grupe Magazin. To se pokazalo kao dobra forma i ne vidim potrebe da se nešto mijenja.

Mada do početka tih svečarskih manifestacija ima još dosta vremena, iskoristit ću priliku da građanima čestitam naš gradski praznik i Dan našeg nebeskog zaštitnika sv. Josipa i pozovem ih da se uključe u te brojne manifestacije te tako svojom nazočnošću ih učine još svečanijim.

Novosti

INICIJATIVA MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA Podravka traži kooperante

Podravka Koprivnica temeljom ugovora s Ministarstvom hrvatskih branitelja iz 2017. godine ugovara proizvodnju i otkupa voća, povrća i žitarica koje proizvode zadruge hrvatskih branitelja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji su nositelji ili članovi obitelji hrvatski branitelji, kao i svi drugi potencijalni ili zainteresirani poljoprivredni proizvođači.

Ciljevi sporazuma su danas prezentirani zainteresiranima u pakračkoj gradskoj vijećnici. Stručni zaposlenici Podravke Nikolina Jelavić i Zlatko Đelekovčanin istaknuli su da je njihov cilj rast domaće poljoprivredne proizvodnje i smanjivanje uvoza namirnice za njihovu prehrambenu proizvodnju, dok je Zvonko Beljo iz Ministarstva naglasio da tako žele zaposliti ili osigurati dodatne prihode braniteljima, članovima njihovih obitelji i ostaloj populaciji.


To konkretno u praksi znači da Podravka s poljoprivrednim proizvođačima, ili još bolje udruženima u zadruge, u ožujku sklapa ugovore o otkupu njihovih poljoprivrednih viškova, poglavito voća, povrća i pšenice pri čemu definiraju asortiman, rokove plaćanja, otkupnu cijenu. Podravka, kako je istaknula N. Jelavić, u preradi koristi oko 200 proizvoda primarne poljoprivredne proizvodnje pri čemu ne može za većinu osigurati dovoljno sirovina u Hrvatskoj. Tako joj u ovoj godini treba iz otkupa oko 50.000 tona pšenice, 950 tona šljiva i 23.000 tona raznog povrća. Ovisno o kvaliteti pšenicu plaća 3 lipe više od trenutne tržišne cijene. Ostale cijene su poznate: 2,90 kuna za kilogram paprike za ajvar, 1,5 kunu za kg patlidžana, između 2 i 7,40 kn za kg krastavaca (ovisno o veličini), između 4 i 7 kn za kilogram feferona te 8 kn za kilogram graha. Osim toga, Podravka po sklopljenom ugovoru nudi analizu tla i sjemena, stalni stručni nadzor, kreditiranje u repromaterijalu, otkup bez posrednika i plaćanje u roku od 30 dana pri čemu se cijene odnose na dostavljenu robe u njihove tvornice u Koprivnici, Križevcima i Varaždinu.

Zvonko Beljo je podsjetio da je Ministarstvo sklopilo ugovor s tvrtkom Pevec preko koje se mogu na tržište plasirati neprehrambeni proizvodi koje proizvode branitelji ili njihove zadruge.

U ime Grada Pakraca dogradonačelnik Marijan Širac se zahvalio gostima na stručnoj prezentaciji te pozvao sve zainteresirane, bili oni na tribini ili ne, da sve dodatne informacije potraže u gradskoj upravi.

U odnosu na prošlu godinu zainteresiranih je na predavanju bilo još i manje, tek nekoliko, a Podravkini stručnjaci su izrazili čuđenje da se s područja Pakraca i Lipika lani nije javio niti jedan proizvođač za razliku od susjedne Požeštine koja se pokazala kao dobro tržište.

Novosti

GRADSKI KOMUNALNI POGON Čiste “Papukovo” dvorište

Gradski komunalni pogon, povremeno „pojačan“ s osobama koje rade za opće dobro temeljom korištenja zajamčene minimalne pomoći centara za socijalnu skrb, od kraja prošle godine čiste ostatke industrijskog dvorišta nekadašnje Drvne industrije „Papuk“ koje je lani u stečajnom postupku „Ferdinanda“  kupio Grad Pakrac.

 Ulaz u dvorište fotografiran lani u srpnju

Taj posao komunalni pogon obavlja u onoj mjeri u kojoj im dozvoljavaju ostale obveze. Konkretno, danas je na tim poslovima bio angažiran jedan bager, četvero zaposlenika komunalnog pogona te četiri osobe iz programa rada za opće dobro. Preostala četiri zaposlenika komunalnog pogona su raspoređena na drugim gradskim gradilištima. Ovakav raspored omogućuje i činjenica da trenutno nemaju posla na čišćenju snijega, a sezona košnje nije u tijeku, pa će kasnije kad ona počne, biti znatno manje vremena za bavljenje bivšim „Papukovim“ dvorištem.

Ulaz danas

Ovakvim ritmom do sada su u potpunosti očistili unutrašnjost upravne zgrade koja je bila prepuna smeća još iz doba dok je u njoj bila uprava „Papuka“, ali i druge tvrtke u najmu.  Kako kaže Almir Delihodžić, voditelj komunalnog gradskog pogona, sve što je moglo imati upotrebnu vrijednost je odneseno i znatno prije njihovog dolaska, uključujući i razne dijelove instalacija koje su počupane iz zidova. Također je očišćena i zgrada koju je zadnja koristila bivša tvrtka Staklo SLS i one sada ostavljaju dojam da bi se brzo mogle staviti u upotrebu.  Do objekta bivše pilane i rezaone još nisu stigli.

Na čišćenju nekadašnjeg restorana rade osobe koje rade za opće dobro temeljom korištenja zajamčene minimalne pomoći centara za socijalnu skrb

Ovisno o vremenskim prilikama radi se ili unutra ili vani gdje je od šipražja i drugog korova očišćen znatan dio dvorišta. Prema Delihodžićevoj procjeni, do sada je uklonjeno i na deponiju napravljeno u starom koritu Pakre unutar industrijskog dvorišta, odvezen gotovo sav otpad iz dva spomenuta unutarnja prostora i očišćeno oko 60 posto vanjske površine.

Nekadašnji prostor Papukove uprave nakon prošlomjesečnog čišćenja izgleda ponovo brzo upotrebljiv

Grad Pakrac je lani u svibnju objavio javni poziv zainteresiranim investitorima za ulaganje u ovo dvorište. Kako nam je rekla gradonačelnica Anamarija Blažević interesa ima kako od domaćih poduzetnika, tako i izvana. Plan je snimiti stanja na objektima i iskazan interes poduzetnika, napraviti novu parcelaciju koja uključuje i pripojenje postojećoj poduzetničkoj zoni na sjeveru te zanoviti infrastrukturu, prvenstveno ogradu i  prometnicu kroz  industrijsko dvorište koja je od neodržavanja, ali i upotrebe od strane kamiona koja izvoze drva, nestala. Intenzitet tih radova će ovisiti o raspoloživosti sredstava kako u proračunu, tako i na natječajima raznih ministarstava i fondova.

Nekadašnji objekt koji je zadnji koristila tvrtka Staklo SLS prije čišćenja

Podsjećamo, Grad Pakrac je lani u srpnju  na trećem natječaju u stečaju tvrtke „Ferdinand“ za 1,3 milijuna kuna kupio 103 tisuće četvornih metara nekadašnjeg industrijskog dvorišta „Papuka“. Riječ je o više parcela koje se protežu od ulaza u dvorište pa uz glavnu cestu sve do pakračke poduzetničke zone pri čemu se nalaze i tri relativno brzo upotrebljiva objekta: ona koja je nekada služila kao uprava i restoran, ona južnije od glavnog ulaza koju je zadnju koristila tvrtka Staklo SLS, starijim čitateljima poznata kao nekadašnje skladište stolica (veličine 1.210 četvornih metara), kao i bivši objekt pilane i rezaone.

Nekadašnji objekt koji je zadnji koristila tvrtka Staklo SLS poslije čišćenja

Prije toga u dva odvojena natječaja Grad je kupio još nekoliko parcela stvorivši  industrijsku površinu ukupne veličine oko 150.000 četvornih metara ili 15 hektara.

Očišćena glavna prometnica kroz industrijsko dvorište

Novosti

VODOOPSKRBA Do kraja godine vodovod u obriješkom kraju

Do kraja ove godine trebala bi biti postavljena ulična vodovodna mreža u 11 naselja sjeverozapadnog područja Grada Pakraca: Omanovac, Gornja i Donja Obrijež, Veliki i Mali Banovac, Stari i Novi Majur, Batinjani, Kapetanovo Polje, Ploštine i Toranj. Radnici Vodoprivrede Daruvar krajem prošle godine su započeli s postavljanjem uličnog cjevovoda ukupne dužine 30.200 metara ukupne vrijednosti 8,7 milijuna kuna. Oko 85  tih sredstava, ili 7,4 milijuna kuna osigurano je kroz Program ruralnog razvoja, a preostalih oko 1,3 milijuna kuna će biti podmireni iz gradskog proračuna. Ova investicija će omogućiti priključak za 353 kućanstva ili 979 stanovnika prema popisu iz 2011. godine.

Do sada su radovi završeni od križanja na županijskoj cesti prema Batinjanima i  kroz Novi Majur, a u konačnosti će biti spojeni na magistralni vodovod Šumetlica putem vodospremnika na Krndiji.

Kada radovi budu u potpunosti gotovi na cijeloj mreži zaposlenici Voda Lipik će na osobni zahtjev svakog kućanstva obaviti spajanje na uličnu mrežu i troškovi izrade kućnog priključka će biti jedini trošak kućanstva prilikom priključenja, rekli su nam Sandra Bencištadler i Toni Bedić, stručni zaposlenici u toj tvrtki.

Novosti

GRADSKA UPRAVA PROVODI ANKETU Prijavite svoje azbestne krovove

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prikuplja podatke o objektima koje još uvijek imaju krov pokriven azbestnim pločama. U povodu toga na internetskoj stranici Grada Pakraca od listopada stoji obrazac za prijavu vlasnika/korisnika građevine u kojima se nalazi azbest.

Do sada je takav objekt prijavilo tek osmero građana od čega se dva odnose na stambeni objekt, a šest na razne pomoćne gospodarske zgrade, rekao je komunalni redar Tomislav Luksetić koji u pakračkoj gradskoj upravi radi na toj problematici.

Kako je pojasnio, ova anketa ima za cilj da se vidi o kojima površinama u Hrvatskoj je riječ kako bi se mogao odrediti modalitet kojim bi se stimulirao i pomogao vlasnicima u zamjeni ovog po zdravlje opasnog građevinskog materijala. Stoga je poželjno da se vlasnici ili korisnici takvog prostora prijave (internetom ili osobno) u gradsku upravu.

Otpad koji sadrži azbest (salonitne ploče, izolacijski materijali koji sadrže azbest i slično) se smatra opasnim otpadom i kao takav se ne može baciti na smetlište ili deponiju građevinskog materijala već se isključivo mora predati ovlaštenoj tvrtki koja ima dozvolu za gospodarenje takvom vrstom otpada. Nama najbliža takva tvrtka kao i odlagalište, jedno od 17 u Hrvatskoj, je Darkom u Daruvaru.

Kada se na proljeće na Crkvištu otvori reciklažno dvorište, niti oni neće moći primati opasni otpad, odnosno smjet će primiti od jednog građanina svakih šest mjeseci do 200 kilograma takvog otpada.

Istraživanja su pokazala, piše na internetskoj stranici Fonda, da čestice azbesta  odnosno  azbestna igličasta vlakna koje se oslobađaju u zrak (emisija azbesta) izazivaju kod ljudi,  nakon izvjesnog vremena teške kronične bolesti (azbestozu) pa i smrt.

Zabrana proizvodnje, prometa i upotrebe azbesta i materijala koji sadrže azbest u Republici Hrvatskoj stupila je na snagu 1. siječnja 2006. godine. Neko vrijeme je Fond plaćao zbrinjavanje azbestnog otpada. No, s tom praksom je prestao te navode da je „radi daljnjeg nastavka financiranja potrebno, temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom, donijeti Uredbu temeljem koje će Fond uprihoditi naknadu za odlaganje građevinskog otpada. Iz tih namjenskih prihoda osigurala bi se sredstva za financiranje sustava gospodarenja građevinskim otpadom koji sadrži azbest te sufinanciranje izgradnja reciklažnih dvorišta za građevni otpad.“  Za sve to su im potrebne i informacije o još uvijek prisutnoj količini azbesta na našim ulicama te je poželjno da se vlasnici takvih objekata jave na ovu anketu.