Novosti

MINISTAR GOSPODARSTVA DARKO HORVAT U PAKRACU Želja svih je vratiti drvnu industriju u Pakrac

Ministar gospodarstva Darko Horvat danas je boraveći u Pakracu obišao poduzetničku zonu na sjeveru Pakraca kao i bivše industrijsko dvorište Drvne industrije „Papuk“. Tom prilikom je razgovarao s Alenom Orzesom i Denisom Zandonom, predstavnicima hrvatsko-talijanskih tvrtki koje rade u Pakracu; D.E.M.-om i „Icesom“.

U Poduzetničkom centru Pakrac, direktor Vladimir Gazić ga je upoznao s povijesti DI „Papuka“ naročito posvetivši pažnju zadnjih 10-tak godina kada je ovaj nekadašnji drvoprerađivački gigant s više od tisuću zaposlenih prošao kroz dva stečajna postupka, najprije vlastiti, a kasnije i tvrtke „Ferdinand“ u kojima je umjesto ozdravljenja došlo do daljnje devastacije svega što se moglo još unovčiti uključujući i zidne instalacije i željezničke tračnice industrijskog kolosijeka.

Gradonačelnica Anamarija Blažević je ministra upoznala sa činjenicom da je Grad na četvrtom stečajnom natječaju otkupio većinu zemljišta, ukupno više od 18 hektara te je u tijeku parcelacija i izrada detaljnog plana. Na poziv za iskaz interesa javilo se više poduzetnika, interes dakle nije upitan, ali je problem loša ili nepostojeća infrastruktura naročito električna energija koja je najskuplja.

Petar Perkušić i Dalibor Salopek upoznali su ministra s projektom Udruge hrvatski gospodarski ekološki klub Mir koji su razradili poprilično kompliciran način vlasničke strukture kroz komanditno društvo kojim bi trebali namaknuti 32 milijuna eura za pokretanje oko 230 radnih mjesta u drvnoj industriji koja bi kao proizvod imali električnu i toplinsku energiju te pelete i vrlo tražene OSB ploče. Ministar im je obećao dogovoriti idući tjedan sastanak u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj, a gradonačelnici je dogovorio sastanak u Iloku gdje je upravo u tijeku provedba jednog sličnog projekta na području drvne industrije.

Zamoljen za izjavu ministar Horvat nam je na kraju posjete rekao: „Na poziv vaše gradonačelnice danas smo se upoznali s poduzetničkom zonom Pakrac kao i s potencijalnim poduzetničkim prostorom u bivšem dvorištu drvne industrije koje je sada devastirano, ali je unutar građevinske zone i time potencijal za jednu novu drvnu industriju za kojom Hrvatska ima potrebe. Šteta što grad ranije nije došao u vlasništvo ovog zemljišta i kandidirao ga na našem zadnjem natječaju financiranja izgradnje infrastrukture jer sam siguran da bi kroz taj natječaj mogli europskim sredstvima pomoći izgradnju poduzetničke infrastrukture i u Pakracu na način kako smo to radili i u susjednom Lipiku gdje ćemo upravo danas otvoriti poduzetnički inkubator vrijedan 20 milijuna kuna čiju izgradnju smo bespovratno pomogli s 95 posto. No to ne znači da još takvih natječaja neće biti jer je intencija u Ministarstvu da se poduzetnička infrastruktura ne gradi sredstvima lokalne zajednice, niti državnog proračuna, već da to budu projekti financirani sredstvima strukturalnih fondova EU. Do kraja ove godine smo ispucali sva takva sredstva, no već u novom razdoblju koje započinje krajem 2020. godine želimo nastaviti takav kontinuitet.

Sada ćemo gradonačelnici dati priliku da se upozna sa sličnim projektima u području drvne industrije za čega je ona danas pokazala ambicije što je logično jer se ovo građevinsko zemljište nalazi u prostoru u kojem ima sirovine za drvnu industriju što je prednost za Pakrac, kao i što je prisutna tradicija o čemu sam danas upoznat.“

Gradonačelnica Anamarija Blažević je iskazala zadovoljstvo što je uspjela dobiti ministra u pakračku poduzetničku zonu, a ponajviše u bivše „Papukovo“ industrijsko dvorište jer očekuje iz njegovog Ministarstva pomoć u izgradnji infrastrukture mada je svjesna da zbog neriješenih vlasničkih odnosa nije moglo takav projekt kandidirati na nedavno završenom natječaju.

Novosti

GRADSKO VIJEĆE PAKRAC Osnovana Gospodarska zona „Pakrac 1“

Osnivanje Gospodarske zone „Pakrac 1“ i donošenje odluke o izradi urbanističkog plana za nju najvažnije su odluke jučerašnje sjednice Gradskog vijeća Pakrac.

Gospodarske zone „Pakrac 1“ sada postaje jedinstveni kompleks kojeg smo do sada tretirali kao dvije cjeline: jedna se odnosila na poduzetničku zonu uz „šokačko Kusonje“ kojom je do sada upravljao Poduzetnički centar, a drugo na nekadašnje industrijsko dvorište DI „Papuka“. Lanjskom kupovinom potonjeg od strane Grada stvorili su se uvjeti da se ono spoje u jednu gospodarsku zonu namijenjenu za potrebe izgradnje objekata poslovne namjene za preradu, smještaj i distribuciju poljoprivrednih i drvnih proizvoda, te drugih proizvodnih, trgovačkih  i uslužnih pogona malog i srednjeg poduzetništva; kao i objekata poduzetničke infrastrukture.

Ukupna površina Gospodarske zone „Pakrac 1“ iznosi 25,22 hektara od čega je približno 7,8 hektara neizgrađeno i neuređeno zemljište, 4,2 hektara izgrađeno i uređeno, te 13,22 hektara je zemljište na kojem su građevine i komunalna infrastruktura devastirani.

Poslovi upravljanja Gospodarskom zonom „Pakrac 1“, ovom se odlukom prenose na trgovačko društvo LRA Poduzetnički centar Pakrac. Istovremeno su vijećnici jučer donijeli i odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone „Pakrac 1“ radi potrebe daljnjeg sagledavanja područja obuhvata, podjele područja na posebne prostorne cjeline, utvrđivanja osnovne mreže prometne i komunalne infrastrukture, propisivanja mjera zaštite okoliša i očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Lanjski rad gradskih tvrtki

U ostalim točkama dnevnog reda jučerašnje sjednice vijećnici su se najviše bavili  izvješćima o prošlogodišnjem radu tvrtki kojima je Grad osnivač, odnosno vlasnik ili suvlasnik.

Igor Matek, upravitelj LAG-a Zeleni trokut, čije izvješće su vijećnici samo primili na znanje,  bez puno pojašnjavanja  je pobrojao svoje lanjske aktivnosti što mu je ispred kluba SDP-a zamjerio Dragan Marin spočitavajući mu nedostatak kreativnosti.  Zato je pohvale i za izvješće i za rad  dobio Josip Bišćanin, direktor Komunalca, kojem je u prošloj godini porastao pomalo prihod u svim segmentima djelatnosti, osim prodaje plina. Prihodi od gospodarenja otpadom su povećani za 2,4 posto,  grobljima 3,5 posto, zgradama jedan posto, dimnjačarske službe 1,5 posto, dok je pad prihoda na distribuciji plina pojasnio smanjenjem  opskrbna marža  od strane regulativne agencije.  U Komunalcu su se lani ponajviše bavili energetskom obnovom stambenih zgrada, a posljednje od 26 na području Pakraca i Lipika su upravo pred završetkom. Pored toga značajni dio aktivnosti se odnosio na  dovršetak deponije otpada na Crkvištu čiji izgradnja je završena, a administrativni dio koji je problematičan jer je dio dokumentacije star 20 godina će biti uskoro te će Pakrac dobiti i reciklažno dvorište.

Komunalac je lani ubilježio i smanjenje broja zaposlenih s 39 na 34 radnika. Dobre financijske pokazatelja Neven Garača (SDP) je iskoristio za komentar da do daljnjeg nema potrebe za poskupljenjem komunalnih usluga.

Znatno više rasprava je bilo nakon što je direktor Vladimir Gazić podnio izvješće o lanjskom radu Lokalne razvojne agencije Poduzetnički centar Pakrac koja je godinu završila u financijskom minusu od  407.000 kuna.

U odnosu na 2017. godinu, prihodi su ostali na približnoj razini. Od ukupnih prihoda 370.000 kuna su prihodi iz gradskog proračuna namijenjeni subvenciji rada Pakračkog lista i Odjela za razvoj i pripremu EU projekata, a ostatak od 904.000 kune su prihodi ostvareni na tržištu što iznosi visokih 70 posto s obzirom da je veliki broj usluga tvrtke za lokalne poduzetnike, udruge i poljoprivrednike besplatan.  Govoreći o radu Gazić je istaknuo da su lani radili na velikom broju projekata,  kadrovski su ojačali i takav trend je nastavljen i u ovoj godini. Marin je pojasnio zašto četiri vijećnika SDP-a neće glasovati za usvajanje izvještaja. Podsjetio je da su lani tom izvješću dali uvjetno prolaznu ocjenu i da je tadašnja direktorica manjak iz 2017. od 580 tisuća kuna obećala sanirati u dvije godine, da bi on već naredne godine bio dodatno povećan. Garača je zamjerio neekonomski rječnik u izvješću, kao i činjenicu da je razvojni odjel kao temeljna djelatnost lani ostvario samo 10 posto veći prihod od odjela „Pakrački list“. Dr. Kristina Milek (HDZ) se je interesirala najviše upravo za „Pakrački list“, osim za broj prodanih primjeraka tikanog izdanja (300 do 350 komada po broju), zamjerila je istoimenom portalu vizualnu neatraktivnost smatrajući da je zrel za modernizaciju.

Zoran Krejči (SDP) naglasio je primjer iz Novske koji su dobili investitore na profitabilnim računalnim programima poželjevši Gaziću da s takvim „bijelim kutama“ napuni novu gospodarsku zonu na što je replicirala gradonačelnica rečenicom da je dobar svaki investitor.  Predsjednik Vijeća Miroslav Ivančić  branio je PCP naglašavajući njegovu hvale vrijednu ulogu u pomoći izradi projekata za udruge.

Odgovarajući na primjedbe Gazić je naglasio da tvrtka posluje stabilno i ima osiguranu likvidnost za pokriće svih troškova, a iskazani financijski minus je računovodstvenog karaktera kojeg većim dijelom čini obračun amortizacije na imovinu vrijednu 12 milijuna kuna.

Gradonačelnica Anamarija Blažević je odala priznanje  svim trima dosadašnjim direktoricama  jer su, osim što su bili pioniri u tom poslu, održali tvrtku i u puno težim vremenima. Ona vjeruje da dolaze bolji dani jer su lani radili puno  što će s obzirom na sporost u provođenju natječaja doći do izražaja ove godine.

Prilikom glasovanja četvero SDP-ovim vijećnika je bilo protiv što je jedna odluka na ovoj sjednici koja nije izglasana jednoglasno od 15 prisutnih vijećnika.

Ilija Turković mlađi, zapovjednik Vatrogasne zajednice Pakrac-Lipik, je vijećnike upoznao s lanjskim radom ove vatrogasne udruge na način i sadržajem kako smo to nedavno izvijestili s njihove godišnje skupštine pri čemu ih je Ivančić pohvalio za suradnju s drugim udrugama koja je vidljiva po tome što su uvijek spremni  uključiti u organizaciju bez obzira o čemu se radilo, a gradonačelnica je naročito  istaknula njihovu odlično funkcioniranje  među dobrovoljnim vatrogasnim društvima te naglašeni rad s mladima.

Grobljima status lokalnih dobara

 Pakračko Rimokatoličko groblje, kao i groblje na Gavrinici i Židovsko groblje iznad Sovnjaka jučer su postali dobra od lokalnog značaj. Cilj ove Odluke je zaštita i očuvanje graditeljske baštine u izvornom stanju. Proglašavajući ove građevine zaštićenim kulturnim dobrom od lokalnog značaja sprečava se daljnja devastaciju i degradaciju istih, odnosno svaka radnja kojom bi se izravno ili neizravno moglo promijeniti svojstvo, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova vrijednost, piše u obrazloženju Odluke čije donošenje je iniciralo Povijesno društvo Pakrac –Lipik.

Od jučer Pakrac ima i novu Odluku o komunalnom redu u kojem, kako je to pojasnila gradonačelnica, nema nekih posebnih novina osim što je obavljeno usklađenje sa zakonskim izmjenama, ponajviše onima koji se odnose na gospodarenje otpadom, a uskoro ćemo u gradu viđati komunalnog redara obučenog u jučer propisanu službeno odoru.

I dogodine će participacija za polaznike glazbene škole iznositi isto kao i prethodnih godina, dakle 60 kuna mjesečno za vrtićance i polaznike početnog solfeggia, odnosno 120 kuna za redovne učenike.

U dvosatnoj sjednici vijećnici su usvojili i više tehničkih točaka, a najveći dio sjednice, 35 minuta, utrošen je na aktualni sat o čemu ćemo vas izvijestiti ubrzo.

Novosti

AKTUALNI SAT GV PAKRAC Tematski raznoliko propitivanje gradonačelnice

Manje komunalnih tema nego inače, a time i raznolikija područja obilježili su „Aktualni sat“ jučerašnje sjednice Gradskog vijeće, a vijećnici su ovog puta za propitivanje izvršne gradske vlasti potrošili tek polovinu predviđenog vremena.

Otvorila ga je Dr. Kristina Milek pozivajući se na tekst „Tišina na gradilištima“, objavljen na našem portalu 29. svibnja u kojem se piše o intenzitetu radova na gradilištu, a koji, kako je rekla, ima  vrlo negativne konotacije pa je gradonačelnici postavila pitanje o dinamici  i rokovima radova na gradskom trgu i Aleji kestena. Odgovarajući Anamarija Blažević je rekla da su i u gradskoj upravi bili nezadovoljni odnosom izvođača na trgu, ali su prošloga tjedna radovi krenuli intenzivnije.  Na Aleji kestena je ovog proljeća bio problem vremenske prilike, ali im je rok ožujak iduće godine i vjeruje da će do tada biti gotovi.

Blok SDP-ovih pitanja je otvorio Dragan Marin podsjećajući na mjere transparentnosti proračunske potrošnje koju je uveo bjelovarski gradonačelnik pitajući planira li slično i pakračka gradonačelnica. On je rekla da je to moguće, ali tome, kao niti drugim populizmima ne teži. Odgovor na drugo Marinovo pitanje koje se odnosilo na prisutnost pakračkih gospodarskih tvrtki u „Projektu Slavonija“ Marin će dobiti pismeno jer gradonačelnica s obzirom na privatni karakter vlasništva te podatke nema.

Neven Garača se interesirao za sadašnju akciju gradske uprave koja se odnosi na prijava kućnih ljubimaca te predložio da se kod dječje igrališta na pakračkom jugu postave dodatne klupe.

Odgovarajući na pitanje o kućnim ljubimcima Blažević je najprije demantirala glasine koja je i ona čula da je to priprema za uvođenje novog poreza već se radi samo o ispunjavanju obveze gradske uprave da takvu evidenciju posjeduju, a za klupe je rekla da uskoro će biti podstavljene novi broj, ne samo kod dječjeg igrališta nego u cijelom tom dijelu grada.

Devastacija šume

Zoran Krejči je prenio planinarske priče o neviđenim devastacija šume na pakračkoj i lipičkom području koja poprimaju zabrinjavajuće razmjere. Interesiralo ga je što je napravljeno da Kalvarija doista bude šuma s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju kako to predviđa Turistička strategija iz 2013. godine, a pravo na svoje  drugo pitanje je iskoristio, kao i obično, da dogradonačelnika Marijana Širca pita za sudbinu gradskog vodomata.

Gradonačelnica je rekla da se i sama grozi spomenute sječe, više puta su iz gradske uprave reagirali i pisali, ali su odgovori uvijek takvi da je sve u skladu sa strukom i gospodarskom osnovom.  Od 2020. Omanovac će biti izuzet iz te gospodarske osnove, a u Kalvariji se radi projekt, prijavljuje se redovno na natječaj Ministarstva turizma, ali za sada bez vidljivog rezultata. No pohvalno je da se  u nju polako vrača kroz naš lokalni klub organizirani  biciklizam koji nekoliko godina nije bio aktivan upravo radi toga što su im šumari upropastili urađene biciklističke šumske staze.

Odgovarajući na pitanje o vodomatu M. Širac je rekao da je prvi javni poziv za najam bio objavljen u siječnju i nije se javio nitko, drugi u svibnju, ponovo se nitko nije javio. Sada slijedi  javni poziv za prodaju.

I Mihajla Pavković je imala dva pitanja. Prvo se odnosilo na katastarsku izmjeru,  odnosno naknadni trošak  vađenja uporabne dozvole koji iznosi 600 kuna po objektu interesirajući tko će to platiti. Drugo pitanje je bilo kada i tko će obilježiti novu spomen kosturnicu na Gavrinici?

Grad u cijelosti pokriva troškove katastarske izmjere, a  uporabna dozvola je zakonska obveza koja s ovim nema veze, odgovorila je gradonačelnica na prvo pitanje. Što se tiče spomen kosturnice na Gavrinici u koju se nedavno premješteni ostaci partizana iz kosturnice iz gradskog parka, ponude za izradu su stigla, bit će pokriveni mramornom pločom sa zvijezdom petokrakom kako je to tražio Udruga antifašista i antifašističkih boraca Pakrac-Lipik.

Vladu Ecka (HDZ) je podsjetio na nedavno prikazani dokumentarni film u  zagrebačkom HNK o evakuaciji pakračke psihijatrije 1991. godine interesirajući gdje i kada će se film prikazati u Pakracu?

Nakon zagrebačke projekcije film će biti prikazan na festivalu u Puli i sigurno će doći i u Pakrac, ali konkretni datum još ne postoji Poznato je da će  krajem rujna  gostovati i u Moskvi na festivalu dokumentarnog filma, dogovorila je Blažević.

Novosti

NOVI NOVCI IZ MINISTARSTVA REGIONALNOG RAZVOJA Za dva projekta 640.000 kuna

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odobrilo je Gradu Pakracu sufinanciranje dva projekta u ukupnoj vrijednosti od 640.000 kuna o čemu će gradonačelnica Anamarija Blažević danas u Zagrebu potpisati ugovor.

Iz Programa održivog razvoja lokalne zajednice za sanaciju asfaltnog sloja kroz gospodarsku zonu Pakrac 1 (od nekadašnjeg ulaza u DI „Papuk“ prema poduzetničkoj zoni) dobili smo na natječaju 340.000 kuna.

Iz Programa podrške brdsko-planinskim područjima, status koji smo stekli u siječnju, za izgradnju pristupne ceste u dijelu Aleje kestenova (od zgrade Voda Lipik do spoja jesenas izgrađene ceste do benzinske) dobili smo 300.000 kuna.

U oba projekta morat će financijski sudjelovati i Grad Pakrac. U kojem točno odnosu znat će se nakon što se sklope ugovori s izvođačem radova čemu prethode  natječaji.

Novosti

SKLONIŠTE ZA ŽIVOTINJE NA BUČJU Gradska mjera potaknula udomljavanje pasa

Od početka ožujka do polovine svibnja iz Skloništa za životinje na Bučju udomljeno je 9 pasa temeljom gradske odluke o naknadi za udomljavanje pasa kojom svaki udomitelj psa iz tog skloništa dobiva jednokratnu naknada u iznosu od tisuću kuna. Pored toga, četiri predmeta su u postupku, rekao je Darko Miletić, zaposlenik gradske uprave koji radi na provođenju programa. Da mjera daje rezultate ukazuje podatak da je u ta nepuna tri mjeseca već sada udomljavanje višestruko uvećano. Naime, prema iskustvima iz prethodnih godina u Hrvatskoj je godišnje iz skloništa na Bučju udomljeno je tek nekoliko pasa, a svi ostali u Njemačkoj.

Kroz tih 13 postupaka novi dom je na području Pakraca pronašlo ili će ga uskoro dobiti sedmero pasa, dok su ostali udomljeni u Lipiku, Okučanima i Kaptolu. Miletić, koji je inače i pokretač ove mjere, ne misli da je povećan interes za udomljavanje pasa iz skloništa na Bučju isključivo odraz te materijalne stimulacije od tisuću kuna već da je ono prvenstveno posljedica veće posvećenosti tom problemu u medijima.

U skloništu na Bučju je trenutno u ponudi 49 pasa, a nekoliko ih je još u karanteni. Od tog broja sedam je „pakračkih“, odnosno  njihov trošak podmiruje pakrački proračun, a još dva „pakračka“ su u karanteni. Ostali su iz jedinica lokalne samouprave s kojima Veterinarska stanica Pakrac ima potpisan ugovor o obavljanju tih poslova, a to su sve JLS naše županije osim Kutjeva, te jedinicama lokalne samouprave Daruvara, Đulovca, Cernika, Stare i Nove Gradiške, Jasenovca. Lani je Grad Pakrac temeljom zakonske obveze, iz proračuna na ime skrbi za napuštene pse sa svog područja (hvatanje, hranjenje, čipiranje i zdravstvena skrb) potrošio oko 180.000 kuna.

Psi koji su trenutno u ponudi  su u starosti od 8 mjeseci do 3 godine i veličine od 6 do 30 kilograma. Izgled i najosnovniji podaci o psima mogu se vidjeti na mrežnim stranicama skloništa  http://skloniste-pakrac.com/. Potencijalni udomitelji pasa na Bučju mogu vidjeti pse svakog radnog dana od 11 do 15 sati i subotom od 7 do 9, ali je radi mogućeg odlaska zaposlenika na teren poželjno da se najave na mobitel 099 44 11 019. Krajem ovog tjedna 14 će ih biti ponovo udomljeno u Njemačkoj.

Psima u skloništu ne prijeti eutaniziranje jer je od jeseni 2017. godine na snazi zakon kojim je to zabranjeno što je i bio razlog smanjenog interesa udruge iz Njemačke za udomljavanje pasa iz Hrvatske. No, ističu u Veterinarskoj stanici Pakrac, na Bučju je oduvijek primjenjivana praksa „no kill“, bez prava na eutanaziju.

Udomitelji ugovorom s Gradom Pakracom su preuzeli obveze da će u skladu sa Zakon o dobrobiti životinja skrbiti za psa, da ga neće držati na lancu niti u neprimjernom prostoru, omogućiti im šetnje i ostale socijalne kontakte s ljudima. O svakoj promjeni (seljenje, smrt) dužni su izvijestiti Grad čiji službenici uvijek imaju pravo kontrole.

Zainteresirani sve detalje oko ugovora i postupka udomljavanja mogu saznati svakog radnog dana u gradskoj upravi.

Novosti

PAKRAC KAO BRDSKO-PLANINSKO PODRUČJE Kandidiran projekt izgradnje nove prometnice

Prva konkretna korist statusa brdsko-planinskog područja koji Grad Pakrac ima od početka ove godine mogla bi biti treća faza modernizacije Aleje kestenova.

U ovogodišnjem državnom proračunu Programu podrške brdsko-planinskim područjima je namijenjeno 25 milijuna kuna, od čega polovina za jedinice lokalne samouprave iz prve kategorije kojoj mi pripadamo, a Pozivom za iskaz interesa za sufinanciranje projekata iz ovog Programa omogućeno nam je da kandidiramo jedan projekt maksimalne visine 700.000 kuna uključujući PDV pri čemu smo obvezni sufinancirati najmanje 15 ili 30 posto prihvatljivih troškova, ovisno o namjeni objekta.

Kako doznajemo od gradonačelnice Anamarije Blažević Grad Pakrac je kandidirao treću fazu modernizacije Aleje kestenova koja obuhvaća izgradnju pješačko-automobilističke prometnice od zgrade Voda Lipik prema benzinskoj postaji, do dijela gdje je nedavno završena pješačka staza. Vrijednost ukupnog projekta je nešto manje od 1,1 milijun kuna.

Odgovor bi trebao biti poznat do kraja svibnja. Uđe li ovaj projekt u realizaciju za kompletnu modernizaciju Aleje kestenova ostat će još samo četvrta faza koja obuhvaća izgradnju pješačke staze od prijelaza preko pruge, uz prugu, do hotela Pakrac.

Naučimo brinuti o okolišu

KPD SLOGA Premijerno izvedena predstava “Zeleni šumski san”

O tome kako se, male i velike, šumske životinje druže u proljetnoj zagađenoj šumi, uče o odvajanju otpada, njegovoj ponovnoj uporabi i sprečavanju njegova nastanka i o onima koji im trebaju pomagati je priča koju je sinoć premijerno u Hrvatskom domu ispričala mala dramska skupina KPD „Sloge“ kroz jednosatnu predstavu „Zeleni šumski san“.

U 12 uloga, najviše likova šumske flore i faune, glumili su Fran i Paula Bralo, Luka Brtan, Kiara Galijaš, Dorotea Hihlik, Adam i David Filipović, Erika Mercluft, Ana i Magdalena Stokić, Željka Vivat i Sara Zelenika.

Male glumce je pripremila i uvježbala Dubravka Špančić sa stručnom suradnicom Snježanom Kligl, glazbenim suradnikom Draganom Starivlahom te tehničkom podrškom Krešimirom Mađarošijem.

Predstava je u prijepodnevnom terminu izvedena za učenike nižih razreda pakračke i lipičke osnovne škole. Financirana je iz fonda EU u projektu „Naučimo brinuti o okolišu“, a pomoglo je i stodeset sinoćnjih gledatelja koji su platili ulaznicu od 10 kuna. S obzirom na uloženi trud i  kroz četveromjesečno uvježbavanje i veliku simpatičnost bilo bi šteta da ostane samo na ove dvije izvedbe.

Novosti

PAKRACU STATUS BRDSKO-PLANINSKOG PODRUČJA Lakši pristup državnim novcima i gorska iskaznica

Novim zakonom o brdsko-planinskim područjima usvojenim u Hrvatskom saboru u prosincu Grad Pakrac je dobio status brdsko-planinskog područja. Po starom zakonu 41 jedinica lokalne samouprave je imala taj status, iz naše županije samo općina Kaptol. Zakonskim izmjenama taj status je dodijeljen za još 44 jedinice lokalne samouprave, osim Pakracu još iz naše županije općinama Brestovac i Velika i to svi u prvoj, najpovlaštenijoj, od tri razvrstane kategorije brdsko-planinskih područja.

Zakon brdsko-planinska područja definira kao područja od interesa i pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske radi poticanja demografske obnove, naseljavanja i stvaranja pretpostavki da se prirodni i drugi gospodarski resursi što kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj ovih područja i Republike Hrvatske u cjelini, uz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Kriteriji koji su korišteni za dodjelu su geomorfološki (reljefni), klimatski, demografski i infrastrukturni.

Konkretna korist za Pakračane je što nam je kroz Program podrške brdsko-planinskim područjima omogućen pristup dodatnim sredstvima za financiranje izgradnje komunalne infrastrukture, ali i dodatna sredstva za sanaciju eventualnih šteta od elementarnih nepogoda  kao i posjedovanje takozvane gorske iskaznice.

U ovogodišnjem državnom proračunu Programu podrške brdsko-planinskim područjima je namijenjeno 25 milijuna kuna, od čega polovina za jedinice lokalne samouprave iz prve kategorije kojoj mi pripadamo, a upravo objavljenim Pozivom za iskaz interesa za sufinanciranje projekata iz ovog Programa omogućeno nam je da kandidiramo jedan projekt maksimalne visine 700.000 kuna uključujući PDV pri čemu smo obvezni sufinancirati 15 ili 30 posto prihvatljivih troškova, ovisno o namjeni objekta. Rok za kandidiranje projekta je 12. travnja, a kako je rekla gradonačelnica Anamarija Blažević Grad raspolaže svom neophodnom dokumentacijom za više projekata, a koji će biti kandidirani odlučit će sa suradnicima idućeg tjedna.

Gorska iskaznica

Građani će vjerojatno biti zainteresirani za posjedovanje gorske iskaznice što je novi pojam u Zakonu i s obzirom na kratkoću vremena u praksi vjerojatno još nije zaživio. Gorska iskaznica je javna isprava namijenjena stanovnicima s brdsko-planinskih područja čije se izdavanje uređuje posebnim propisom, a koristi se kao sredstvo autentifikacije (određivanje identiteta) za pristup sustavu prava i povlastica stanovnika tih područja. Zakonom je predviđeno da imatelji gorske iskaznice ostvaruju prava i povlastice u javnom prijevozu  unutar županijskog linijskog prometa te povlašteno korištenje sirovina i prirodnih bogatstava lokalnog područja. Što će to u praksi točno značiti vidjet ćemo kada se krene s primjenom gorske iskaznice.

Novosti

MODERNIZACIJA ALEJE KESTENOVA Nogostup završen, počela izgradnja kanalizacije

Asfaltiranjem završnog sloja jučer su zaposlenici i mehanizacija tvrtke „Promet građenje“ Požega završili glavninu radova na rekonstrukciji pješačke staze od prijelaza preko pruge u Ulici A. Cesarca, pa do sjevernije od benzinske crpke u Aleji kestenova. Do kraja tjedna uz stazu će biti zasađena 22 stabla kestena te dovršeni zemljani radovi na uređenju okoliša čime će ova investicija, čiji radovi su započeli lani u studenom, biti završena.

Izgradnja ove pješačko-biciklističke staze dugačka oko 450 metara i širine 3,5 metra vrijedna je nešto manje od milijun kuna, a sufinancirana je iz programa MUP-a „Sigurnost cestovnog prometa RH“ s 561.400 kuna dok je ostalo osigurao gradski proračun.

Prošloga tjedna započeli su radovi i na drugom dijelu modernizacije ove ulice kojom će biti izgrađena posve nova prometnica u sjevernom dijelu koja će se pružati zapadnije, ali paralelno s postojećom D5. Riječ je o automobilskom i pješačkom pristupu za 17 kuća koje su izgrađene, gledajući prometnu povezanost, na ledini od križanja Držićeve ulice (semafor kod Ančića) pa do zgrade pedagoške akademije. Oko dva metra od vanjskih ograda ovih kuća, u dužini od 275 metara bit će izgrađena asfaltna prometnica u širini od pet metara i pješačkog nogostupa u širini jednog i pol metra koja će završavati kružnim okretištem kod pedagoške akademije tako da će ubuduće biti moguća izgradnja komunikacije i s tim objektom. Uz to, bit će izgrađena i infrastruktura za odvodnju oborinskih voda koja će poslužiti i kao kanalizacija koje sada u tom dijelu Aleje nema i upravo polaganjem cijevi, isti izvođač „Promet građenje“, počeo je radove za koje imaju rok za završetak do kraja godine.

Vrijednost ovog projekta je 876.000 kuna, a bit će financiran iz Programa „Ruralnog razvoja RH“ s 573.000, državnog proračuna s 101.000 i gradskog proračuna s 202.000 kuna.

Novosti

10. KRIŽNI PUT GRADA PAKRACA U spomen na sve stradalnike u Domovinskom ratu

Križni put, trasu  dugačku oko četiri kilometra, od kapele Male Gospe do križa u Aleji poginulih branitelja na Rimo-katoličkom groblju hodalo se prijepodne Pakracem u znak sjećanja na poginule branitelja i civila u Domovinskom ratu s našeg područja. Pritom su na 14 postaja molili za sve stradalnike u Domovinskom ratu i sve one koji su u višestoljetnoj povijesti doprinosili boljitku Pakraca, kako je to na polaznoj postaji rekao pakrački župnik Matija Juraković  koji je predvodio molitve.

Prva postaja križnog puta bila je Kapela Male Gospe u Kusonjama, a kolona je mijenjajući nositelja raspela i krećući se ulicama  Ivana Gundulića, Josipa Juraja Strossmayera, Kalvarijom, Braće Radić preko trgova dr. Franje Tuđmana i  dr. Šretera zastala još 12 puta prije posljednje postaje na Rimokatoličkom groblju Pakrac. Na prvoj i posljednjoj postaji molitvu je vodio pakrački župnik Matej Juraković, a one između župni suradnik, ujedno i župnik u Donjoj Obriježi Oliver Krančić.

Kako su izvijestili organizatori, pakračka župa i pakračke braniteljske udruge, na posljednju postaju je stigao 131 građanin.