Novosti

Nova kanalizacija u Bolničkoj

Vode Lipik su danas započeli s izgradnjom 160 metara kanalizacije u dijelu Bolničke ulice. Riječ je o osam kuća od s desne strane Bolničke ulice, od raskrižja s južnim dijelom Prilaza na Mali most do raskrižja s Ulicom Matice hrvatske koje do sada nisu bili spojeni na gradsku kanalizaciju nego su otpadne vode ispuštali izravno u Pakru.
Radove neposredno uz Pakru, vrijedne oko 150.000 kuna koje sa 100.000 financira gradski proračuna izvode Vode u suradnji s daruvarskom Vodoprivredom. Direktor Voda Lipik Marijan Pierobon očekuje dovršetak radova u naredna dva tjedna.
Stanari ovih kuća neće imati nikakvih dodatnih troškova.

Novosti

SASTANAK GRADONAČELNICE S GRADSKIM MJESNIM ODBORIMA Najvažnija aglomeracija i katastarska izmjera

Projekt aglomeracija i aktualna katastarska izmjera najvažnije su trenutne aktivnosti na području naselja Pakrac istaknula je sinoć gradonačelnica Anamarija Blažević na sastanku s predstavnicima gradskih mjesnih odbora Pakrac na kojem su bili Marijan Gašpar ispred MO Pakrac sjever i Damir Pejša, ispred MO Pakrac centar, dok se ispred MO Pakrac jug nije pojavio nitko. Gradsku upravu predstavljala je Marija Čar, voditeljica odsjeka za graditeljstvo i stambeno-komunalne poslove.
Govoreći o katastarskoj izmjeri gradonačelnica je istaknula da se odvija čak i brže od planiranog pri čemu je tu aktivnost ocijenila izuzetno važnom i za grad i za građane jer će se napokon dobiti slika stvarnog stanja u urbanom prostoru pri čemu je za građane cijela ta aktivnost posve besplatna, ali je iskazala i čuđenje zbog slabe suradnje građana s geodetima.
Projekt aglomeracije je u fazi očekivanja odobrenja javnog natječaja za izvođače. Upravo infrastrukturni radovi koji trebaju biti izvedeni u podzemlju većine pakračkih gradskih prometnica kroz ovaj projekt su bili razlog što su zakočeni neki drugi manji projekti. No ako se nije radilo na ulicama, radili su se papiri i puno je projekata pripremljeno čija realizacija će biti moguća nakon obavljenih infrastrukturnih radova. Upravo zbog te papirologije, ali i drugih sve većih obveza koje se stavljaju pred gradsku upravu, u njoj će se uskoro zaposliti novi školovani ljudi, najprije kao pripravnici, pa će i sva papirologija ići brže.
Papirologija je često teži dio posla u nekim projektima i nerijetko njena izrada, što podrazumijeva niz zakonski neophodnih odobrenja, traje i duže od same gradnje, istaknuto je i na ovom sastanku.
U samom gradu u ovom trenutku su najprimjetljiviji radovi na energetskoj obnovi stambenih zgrada. No uskoro bi trebala biti otvorena još neka gradilišta, prvenstveno u Aleji kestenova gdje treba ići nova prometnica u njenom sjevernom dijelu, ali će se raditi i na južnom gdje će biti izgrađena pješačka i biciklistička staza što će ugroziti opstanak postojećih stabala kestenova. Govoreći o toj temi gradonačelnica je rekla da nikome nije u interesu rušiti stabla i da će se u suradnji sa strukom pokušati sačuvati ono što je zdravo i ne smeta budućim prometnicama, a zanoviti ono što se zbog starosti ili radi iskorištenosti prostora bude moralo srušiti. Naglasila je da je u Pakracu posljednjih godina jako puno stabala zasađeno, a to je najprimjetljivije u „Veneciji“, i na drvoredu od petlje do Spara.
Također je istaknula da će se uskoro nastaviti radovi na spomeniku hrvatskim braniteljima, a očekuje na jesen i početak radova na ostalom dijelu glavnog gradskog trga.
Marijan Gašpar je kao problem kod nesuradnje građana s geodetima istaknuo da nije stvar u građanima koji su tu, nego u praznim kućama kojih na području MO sjever ima jako puno. On je također istaknuo da njegove susjede veseli projekt aglomeracija jer u tom dijelu grada još uvijek sve kuće nemaju mogućnosti spoja na gradsku kanalizaciju.
Damir Pejša je istaknuo potrebu da se bojom osvježi jedan od gradskih simbola, kapela Sv. Josipa što je gradonačelnica obećala da će biti obavljeno do idućeg dana grada.
S ovim sastankom ovoproljetni ciklus sastanaka gradonačelnice i gradske uprave s mjesnim odborima je pri kraju jer je većina sastanaka sa seoskim mjesnim odborima odrađena unazad dva mjeseca.

Novosti

ENERGETSKA UČINKOVITOST Kandidirani sportska dvorana i vatrogasni dom

Na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost „Smanjenje energetske potrošnje u zgradama javnog sektora“ ovog proljeća iz Pakraca su kandidirane dvije zgrade: Grad Pakrac je kandidirao gradsku športsku dvoranu, a DVD Pakrac svoj vatrogasni dom i spremište.

Prema izrađenom projektu koji je proračun koštao oko 130.000 kuna u sportskoj dvorani, površine oko 3500 četvornih metara, potrebno je zamijeniti pokrov. U elektrotehničkom dijelu predviđeno je zamjena rasvjete u dvorani te sunčane energane. Kod strojarskog dijela projekt predviđa zamjenu postojeće kotlovnice i većeg dijela postrojenja grijanja.

Za sve ovo je potrebno oko 6,5 milijuna kuna pri čemu se od Fonda traži oko 4 milijuna kuna dok bi Grad ostatak sredstava morao osigurati iz drugih izvora.

Izgradnja dvorane je završena 2003. godine i izuzevši dogradnja kotlovnice i uređenja okoliša nije bilo drugih većih zahvata.

Za vatrogasni dom 2,5 milijuna

Pakrački vatrogasni dom i spremište je izgrađeno 1979. godine i izuzevši zanavljanja fasade, ali bez izolacijskih svojstava 2008. godine, nije na njoj ništa značajnije rađeno. Čak i nakon rata obnova objekta se sastojala najviše od improvizacije  kroz dobrovoljne  radne akcije pa je stoga potrebno sve zanoviti, kaže Ilija Turković mlađi, predsjednik Društva. Ističe da im je najveći problem grijanje spremišta koje sada obavljaju na drva kroz peć „bubnjaru“, a ono je neophodno kako ne bi smrzla  obvezna voda u vatrogasnim  cisternama.

Kroz projekt čiju izradu je platio proračun 55.000 kuna je predviđeno zamjena krovišta, zamjena izvorne stolarije, modernizacija postrojenja grijanja i to za oko 2,5 milijuna kuna.

Kandidature su otišle u Fond. Odgovor ćemo znati kroz nekoliko mjeseci.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je već godina vrlo značajan izvor financiranja raznih gradskih aktivnosti, početkom travnja uputio je javni poziv jedinicama lokalne samouprave za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Do polovine svibnja do kada se moraju javiti gradovi i općine odsjek za stambeno-komunalne djelatnosti u gradskoj upravi će izračunati koliko i kakvih spremnika i kanti nam je potrebno.

Novosti

PO PRVI PUT Pakrac će raditi prometnu strategiju

Grad Pakrac će po prvi put raditi strategiju prometnog razvoja naselja Pakrac čiju izrada će se s 217.000 financirati iz fonda Ruralnog razvoja EU, obavijestila je gradsku upravu  Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Cilj ove strategije je  nakon analize postojećeg stanja dati prijedlog poboljšanja prometnog sustava koja obuhvaća moguće izmjene  sadašnjih prometnih tokova za sve vrste cestovnog prometa uvažavajući pri tom i planirane promjene u prostoru kao što je primjerice uvođenje pješačke zone, novih kružnih tokova i slično.

Prometnu strategiju moraju izraditi stručnjaci nekih od ovlaštenih institucija, a tko će to biti znat će se nakon provedbe postupka javne nabave.

Fotografija: Foto Imago

Projekt: "Ja sam žena, a ne broj"

ZAŽIVIO PROJEKT “ZAŽELI” U 180 kućanstava stigli – pomoć i topla riječ

Prošlo je gotovo dva mjeseca otkako se na području Grada Pakraca počeo u praksi provoditi projekt u Hrvatskoj općepoznat kao „Zaželi“. Da podsjetimo: u Pakracu, prema zamisli stručnjaka lokalne razvojne agencije Poduzetnički centar Pakrac projekt je nazvan „Ja sam žena, a ne broj“ i vrijedan je 5.059.218 kuna. Tim sredstvima osigurat će se plaće za 30 do tada nezaposlenih žena koje će skrbiti svaka za 6 korisnika, staračkih i nemoćnih jednočlanih ili dvočlanih domaćinstava, po mogućnosti što bliže svog životnog okruženja. O njima će žene skrbiti u njihovim kućama naredna 24 mjeseca, što će za korisnike biti potpuno besplatno i pri tome će ostvarivati i pravo na mjesečnu zalihu potrepština u protuvrijednosti 200 kuna.
Žene će dobivati propisanu minimalnu plaću s plaćenim svim doprinosima i naknadom putnih troškova, kao i mogućnost besplatne dodatne edukacije.
Korisnici su identificirani putem predstavnika mjesnih odbora te internih evidencija koje vode Gradsko društvo Crvenog križa, Odsjek za društvene djelatnosti Grada Pakraca ili Centar za socijalnu skrb uz one koji su se sami prijavili. Svi korisnici su o tome morali pismeno dati suglasnost. Tako se došlo do broja od 180, pri čemu ih je dvadesetak na rezervnoj listi, odnosno ući će u projekt naknadno kada se ukažu slobodna mjesta.
Kako smo doznali od Ivane Orban, direktorice LRA Poduzetnički centar Pakrac, nakon višemjesečnih priprema projekt je u potpunosti zaživio 1. ožujka i od tada 30 žena obilazi svakoga dana bar po nekoga od svojih šest korisnika.

Teritorijalna rasprostranjenost
Žene su zaposlene kroz javni poziv i u startu ih je bilo 54. Nakon obavljenih razgovora odabrano je 30 iz evidencije Zavoda za zapošljavanje pri čemu se pazilo na njihov prostorni raspored, odnosno da radeći u najbližem životnom okruženju pokrivaju kompletno područje administrativne jedinice Grad Pakrac. Tako ih 10 pokriva naselje Pakrac i eventualno koju rubnu ulicu u susjednom naselju, pet žena raspoređene su u Donjoj i Gornjoj Obriježi, odnosno Velikom Banovcu, četiri na područje Badljevine i Omanovca, kao i Kusonja. Po tri žene korisnike imaju u Prekopakri, a po jedna u (odvojeno) Batinjanima, Tornju, Dragoviću, Španovici te Kraguju. Iz ovog popisa je približno vidljivo i odakle dolaze korisnici jer su nastojanja bila da svaka žena dobije korisnike o kojima skrbi u dometu prihvatljivom za dolazak do njih biciklom, radi čega je iz sredstava programa (onih 5 milijuna kuna) i na početku njegovog provođenja kupljeno 30 bicikala koji nakon završetak projekta postaju vlasništvo Grada Pakraca.
Žene zaposlene u pakračkom projektu su u starosti od 21 pa do 59 godina.

Puno radno vrijeme
Zaposlenice rade puno radno vrijeme od 7 do 15 sati od ponedjeljka do petka i u kućne posjete dolaze svojim korisnicima ovisno o dogovoru s njima, poštujući njihove potrebe, ali i svoje radno vrijeme. Pomoć koju pružaju korisnicima odnosi se prvenstveno na razne vrste pomoći u kući kao što su sva vrsta pospremanja, pranja i glačanja garderobe, posteljine, zavjesa, stolnjaka, pomoć u pripremi hrane, odlazak u kupovinu, plaćanja računa, ali i šetnje ako su oni zbog zdravstvenog stanja u prioritetu korisnika. Iz te pomoći isključene su sve vrste zdravstvene njega i skrbi jer za to nisu educirane, kao i svi majstorski popravci u kući za koje također nemaju znanja. Također nije predviđeno obavljanje vanjskih poslova kao što je uređenje vrta, košnja, cijepanje drva, ali se podrazumijeva da će donijeti nacijepana drva iz drvarnice u kuću, kao i očistiti snijeg koliko je najnužnije za ući ili izaći iz kuće i dvorišta, pojasnila nam je koordinatorica Vlatka Jurina.
Ako zaposlenica posjeduje automobil odvest će svoju korisnicu kod liječnika ili u banku, sud, bilježniku… za što je iz projekta predviđena novčana naknada od dvije kune po prijeđenom kilometru. Podrazumijeva se da su korisnici i zaposlenice razmijenile telefonske brojeve radi mogućnosti stalnog kontaktiranja.

Korisnici u starosti od 49 do 95 godina
Korisnici su u starosti od 50 pa do više od 90 godina. Korišteno je više kriterija. Većina su samci, ali ima ih u domaćinstvu i po dvoje. Dio njih je uvršten radi materijalnih stanja, ali više njih radi zdravstvenog stanja, odnosno činjenice da u bližoj okolini u poznim godinama nema tko o njima brinuti upravo po pitanjima koja i čine opis poslova koje obavljaju zaposlenice.
Da bi saznali kako je projekt krenuo u praksi, dio jednog radnog dana smo proveli obilšavši s koordinatoricom Vlatkom Jurinom dva korisnička domaćinstvo. Tajana Rabuzin je naša sugrađana s južnih pakračkih vinograda koja skrbi o šest korisnika na Gavrinici i pakračkom Jugu. Jedna od njenih korisnika je 90-godišnja Franciska Ivanković koja već 16 godina, od smrti supruga, živi sama u stanu u Ulici Matice hrvatske. Ova umirovljenica, nekadašnja trgovkinja i administrativna radnica u nekadašnjim poljoprivrednim kombinatima, ima dvije kćeri: starija Vlasta živi na Matkovcu, a mlađa Jasna u Zagrebu. Udaljenost Jasne i profesionalne potrebe boravka u Zagrebu, kao i udaljenost, koja uz godine i brojnu unučad otežavaju Vlasti svakodnevnu skrb o majci, razlog je što se gospođa Franciska našla na popisu korisnika, za što ju je prijavio zet.Podsjećamo da je sličan projekt provodilo prije tri godine GD CK Pakrac, uz partnerstvo Grada, samo u puno manjem obimu. Tada je 8 zaposlenih žena 8 mjeseci skrbilo o oko 110 starijih korisnika, kojima su pružale sličnu pomoć u kući. U međuvremenu, što ćemo kasnije vidjeti, projekt je, osim što je narastao financijski i korisnički, znatno osmišljeniji i dorađeniji.


Franciska nije nikada ranije koristila ovakav vid pomoći. No, unatoč tome je prihvatila uslugu koju joj je društvo pružilo. To naglašavamo stoga jer smo i od zaposlenica i od ostalih osoba uključenih u projekt doznali da ipak kod nekih osoba postoji zazor od činjenice da do jučer posve nepoznata žena gotovo svakodnevno zaviruje u ormare, krevete, hladnjak, smočnicu i druge prostore koji ipak imaju obilježje obiteljske privatnosti.
Projekt, kad su u pitanju Franciska i Tajana, je u ovom odnosu počeo utoliko otežavajućim okolnosti što je nakon 30-tak dana Franciska slomila nogu pa sada u prvo vrijeme oporavka boravi kod kćeri na Matkovcu. No, Tajana kaže da joj to nije problem.
Mada se nisu uopće poznavale niti znale jedna za drugu, obadvije ističu da je od prvog kontakta uspostavljen jako dobar odnos. Franciska je bila jedna od korisnika koja je inzistirala da razgovara za medije o projektu kako bi pohvalila najprije one koji su se toga sjetila riječima „Bog ih blagoslovio“, a potom i samu Tajanu. Za obadva ta segmenta nema riječi pohvale.

Najznačajnije društvo i opskrba
Franciska je do loma noge sam kuhala i nada se da će ubrzo opet. Čak je i pekla kolače, a u tim poslovima najveći joj je problem vid tako da joj Tajana u tom dijelu pomaže u pripremi namirnica. Značajna joj je pomoć u pospremanju, ali još više u odlasku u grad radi obavljanja kupovine i plaćanja računa, pri čemu joj je jako draga nabava četvrtkom s pakračke tržnice. No, iznad svega ističe značaj društva koji je dobila kroz učestale Tajanine posjete. Ovaj segment, kao najvažniji, isticali su nam svi čimbenici s kojima smo razgovarali. Kako je Tajana rekla, uvijek se nađe dovoljno vremena da se popije u miru kava i popriča o onome što se sinoć gledalo ili čulo na televiziji, vremenskim prilikama i svemu drugom što se u takvim prilikama koristi kao tema za opušteni razgovor.

Nekima je pomoć bila nužna
Na zgradi u kojoj stanuje Franciska je u pripremi energetska obnova što znači da će neko vrijeme biti puno više posla nego inače na pospremanju stana, pranju prozora i sve ono što ide kada iz stana odu majstori. No, za Tajanu to nije problem jer će u međuvremenu uhodati posao kod ostalih pet korisnika. Inače i ona i njena kolegica s posla Đurđica su rekle da je urednost prostora koje su zatekli kod svojih korisnika poprilično šarena. Neki životni prostori su bili uredni, ali neki baš i ne i doista je nekim samcima bila nužna pomoć u uređenju stana ili kuće.
Tajana nije uzela niti od jednog korisnika ključ od stana i to ne želi, posebice dok ih bolje ne upozna. Od svih je uzela telefonske brojeve, čak i od nekih od najbližih rođaka kako bi mogla po potrebi obaviti komunikaciju i s njima.


Koordinatorica Vlatka nas je kod drugog korisnika odvela u Gornju Obrijež, kod bračnog para Slavice Hruška i Tomislava Debone koji u nevjenčanoj bračnoj zajednici žive 13 godina, a sada zajedno imaju više od 140 godina života. O njima skrbi Đurđa Demartini iz Velikog Banovca, koja ih je i prijavila za pomoć.
Obadvoje su umirovljenici s mirovinama – Slavica kao poljoprivrednica s mirovinom tek od 1.010 kuna, a tome dodaju i Tomislavovu koju je stekao kao dugogodišnji zaposlenik Konstruktora i hrvatski branitelj. Novac im, kako kažu, nije bio primaran motiv za uključivanje u program. Obadvoje su slabog zdravlja, a Slavica pored toga jako slabo vidi, što joj je veliki problem, posebno u kuhanju, pa će i dalje kuhati, ali sada znatno lakše uz Đurđinu pomoć u pripremi namirnica. I oni su prvi puta u takvom obliku pomoći.
Za razliku od Tajane, Đurđa sve svoje korisnike poznaje dugo godina, zna njihove obiteljske prilike i prilike kod kuće, životne navike i to joj uvelike olakšava pristup. Njeni korisnici nemaju svi stroj za pranje rublja, ali to joj nije problem. Također, kako je riječ o seoskim domaćinstvima, nitko od njih ne živi u stanu već svi na seoskim imanjima. Iako nije obvezna, pomoć u vrtu joj neće biti problem, jer kao žena sa sela to radi, što se kaže, cijelog života i s tim je računala.
Slavica na trijemu ispred kuće ima puno cvijeća i Đurđa je već počela o njemu brinuti. Uz pomoć u kući na poslovima koje smo već opisali, i ovim ljudima na selu je značajan odlazak u trgovinu. No unatoč činjenici da svi imaju dvorište, manji ili veći vrt, svi vole prošetati i kroz selo jer pri tome sretnu i nekoga od dugogodišnjih suseljana, a zbog narušenog zdravlja, najčešće vida i sluha, boje se sami šetati cestom tako da i tu dobro dođe Đurđina pomoć.

I na selu potrebna lijepa riječ
I ovdje naši domaćini, mada ih je u ovoj obitelji dvoje, osim pomoći u fizičkim poslovima za koji više nisu sposobni, kao značaj ističu društvo i toplu riječ koju razmjene s Đurđom, pri čemu je Tomislav simpatično primijetio da „Đurđa, kad je u pitanju posao, vidi i ono što nije obvezna raditi“, a njegova druga vrijedna primjedba, koja bi mogla biti dijelom i moto ovog programa, jer im je dao mogućnost da i u starosti ostanu živjeti u okruženju u kojem su živjeli cijeli život, bez potrebe da se sele kod nekoga ili u starački dom.
Obadvije naše zaposlenice ističu da u ovih 40-tak dana nisu imale nikakvih ozbiljnih problema, mada su oni mogući s obzirom na činjenicu da postaju dio obitelji stranih ljudi. Ali, spremne su da ih rješavaju u hodu.

Zadovoljne su činjenicom da rade, a plaću, onu minimalnu od oko 2800 kuna, nisu željele komentirati pri čemu je svakome jasno da ona nikada nije dovoljno velika.
Obadvije imaju obitelji, ali bez male djece i lako su svoj obiteljski život prilagodile novim okolnostima kao što to učine sve zaposlene žene.
Osim pomoći u kući, 180 korisnika će svakoga mjeseca dobiti i paket pomoći u higijenskom materijalu u iznosu od 200 kuna. Njegov sadržaj će se mijenjati iz mjeseca u mjesec, a u prvom mjeseca svaka obitelj je dobila kantu s podnim brisačem, metlu, rukavice za rad zaposlenica te potrošni materijal za osobnu higijenu poput toaletnog papira, šampona, sapuna, sredstva za pranje posuđa. Sigurno je da je i ta pomoć, kao i ona oko eventualnog prijevoza, dobro došla.
Naravno da i zaposlenice ovog programa imaju pravo na godišnji odmor kao i svi ostali radnici. Kako je rekla Vlatka, on će biti organiziran na način da će u vrijeme trajanja godišnjeg odmora skrb o konkretnom korisniku u možda malo smanjenom obimu preuzeti netko iz susjednog područja i tako naizmjenično. Uglavnom korisnik neće ostati bez usluge.
Plaća nije sav materijalni benifit koje će dobiti zaposlenice. Na kraju njihovog dvogodišnjeg rada svaka će imati u svom „fondu“ 7000 kuna koje će morati iskoristiti za dodatnu edukaciju za stjecanje neke od vještina ili znanja koje će joj omogućiti lakši opstanak na tržištu rada. Tajana i Đurđica za sada nemaju konkretnu ideju kako bi htjele iskoristiti taj novac, a od koordinatorice Vlatke i voditeljice Ivane smo doznali da će do tog vremena razgovarati sa zaposlenicama, vidjeti što se nudi od edukacija znanja ili vještina lako primjenjivih na tržištu rada.

Najveći projekt Europskog socijalnog fonda
Program „Zaželi“ najveći je projekt Europskog socijalnog fonda u Hrvatskoj, ali je i takva njegova srž, jer uključuje sva tri temeljna prioriteta: zapošljavanje, socijalnu uključenost i obrazovanje; tri stupa koja omogućavaju kvalitetan i uključiv život u zajednici. Do danas je u Hrvatskoj potpisano i uručeno 93 ugovora u isto toliko jedinica lokalne samouprave vrijednih 342 milijuna kuna. Pakrac je bio među prvima koji je takav ugovor s Ministarstvom potpisao početkom prosinca u Osijeku.
U našoj županiji zaposlenje će ostvariti 172 ženske osobe, a provode ih kao nositelji: Grad Pakrac, Grad Lipik, Grad Pleternica, Grad Požega i Udruga Veličanka.
Projekt u Lipiku vrijedan je nešto više od 3 milijuna kuna, zapošljava 20 žena koje će pomagati 120 domaćinstava.

VLATKA JURINA, KOORDINATORICA PROJEKTA
Za sada svi zadovoljni

Rad 30 žena iz ureda smještenog u prostorijama GD CK Pakrac svakodnevno koordinira Vlatka Jurina koja je upravo zbog tog posla zaposlena u GD CK Pakrac, jednom od partnera u provođenju projekta i kao takva osoba bi trebala biti spona između korisnika i zaposlenica. Upravo zbog toga smo od nje zatražili da nam ocijeni kako je projekt tekao prvih 30-tak dana .
„Nekih bitnih i neočekivanih teškoća za sada nema. Svjesni smo da je ovo tek početak, zaposlenice i korisnici se dijelom tek upoznaju, neki su se znali i prije početka provođenja projekata što je u nekim situacijama bila olakšavajuća okolnost. Svjesna sam da je ovo posao u kojem su najvažniji ljudski odnosi i kontakti, što uvijek može biti otežavajuće i sigurno je da će se problemi pojavljivati. No rješavat ćemo ih u hodu. S moje strane i sa strane voditeljice Ivane Orban, a vjerujem i zaposlenica, postoji želja i interes da se ti problemi svedu na najmanju moguću mjeru i očekujem razumijevanje i od korisnika. Također je bitno da svi čimbenici u tom procesu ovo prvo razdoblje prihvate istovremeno kao i vrijeme uhodavanja. Za koji dan ću imati redoviti obilazak svih korisnika kada ću upotpuniti prve dojmove o njegovom funkcioniranju u praksi. Za sada su i korisnici i zaposlenice zadovoljni.

Novosti

STEČAJ FERDINANDA Grad kupio dio „Papukovog“ industrijskog dvorišta

Grad Pakrac je bio jedini ponuđač na natječaju za prodaju nekretnina u stečajnom postupku nad tvrtkom „Ferdinand“, a riječ je industrijskom dvorištu nekadašnjeg DI „Papuka“ koji je nedavno završen pred Trgovačkim sudom u Osijeku, stalnom službom u Slavonskom Brodu.
Tako je Grad postao vlasnik površine od oko 19.200 četvornih metara koje se vode kao 13 katastarskih čestica koje nisu sve međusobno povezane, za što je plaćeno 161.000 kuna, odnosno oko polovine od sudski procijenjene vrijednosti koja je iznosila nešto više od 320.000 kuna. Ovo je bila druga sudska dražba nekretnina tvrtke „Ferdinand“ u kojem je kroz 8 natječaja prodavano oko 160.000 četvornih metara nekadašnjeg industrijskog dvorišta. No osim Grada Pakraca koji se je natjecao po dva natječaja, nije bilo drugih ponuđača mada se je ova imovina procijenjena na ukupno 5,9 milijuna kuna mogla kupiti po upola manjoj cijeni.
Cilj kupovine ovog zemljišta je bilo motivirano povezivanjem već postojećih čestica u vlasništvu Grada potrebnih za proširivanje sadašnje poduzetničke zone na jugoistok. Uskoro će uslijediti javni poziv potencijalnim poduzetnicima i investitorima za iskazivanje interesa za otkup zemljišta od Grada radi investiranja u gospodarske kapacitete, najavila je gradonačelnica Anamarija Blažević pri čemu će cijena po četvornom metru iznositi oko 30 kuna, odnosno onoliko koliko je Grad platio jer ispod toga zakonski ne smije ići.
Već su objavljeni novi natječaj za prodaju preostalih nekretnina za najmanje 25 posto od procijenjene početne vrijednosti, a ponude se zaprimaju od 20. lipnja do 5. srpnja.

Novosti

ODOBREN PROJEKT GRADU PAKRACU Za obnovu trga 7,5 milijuna kuna!

Gradu Pakracu je odobren projekt „Urbanističko – arhitektonsko rješenje središnjeg gradskog trga – glavni trg i pješačka ulica“ koji su izradili LRA Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. i Grad Pakrac vrijedan 8.856.135 kuna koji se odnosi na prvu fazu obnove središta grada, objavila je jučer Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Projekt je kandidiran u programu Ruralnog razvoja, operacija 7.4.1. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu”, a za realizaciju je odobreno od Agencije 7.448.000 kuna.

Sredstva su namijenjena temeljitoj obnovi i rekonstrukcija Ulice hrvatskih velikana i dijela Trga bana Josipa Jelačića, do županijske ceste koja spaja Strossmayerovu ulicu s Ulicom kneza Branimira (8.120 četvornih metara). Na tom prostoru će se obnoviti sva podzemna komunalna infrastruktura, izgraditi novi park s preseljenjem spomenika žrtvama fašizma na južni dio parka, obnoviti prometnica ispred općinske zgrade i popločiti prometne površine u Ulici hrvatskih velikana i središnji dio trga koje će postati dijelom pješačka zona te izgraditi popratna urbana i parkovna oprema.

Slijedi potpisivanje ugovora, potom raspisivanje javnog  natječaja za izvođače i ako sve budu napravljeno u predviđenim rokovima radovi bi mogli započeti krajem ljeta ili početkom jeseni. Nakon potpisivanja ugovora s izvođačima bit će poznato s koliko točno novaca će još projekt morati sufinancirati gradski proračun.

– Do sada smo iskoristili sve mjere ruralnog razvoja, vodoopskrba sjeverozapadnog dijela, izgradnja prometnice u dijelu Aleje kestenova i sada obnova središnjeg trga za što smo ukupno dobili oko 15 milijuna kuna nepovratno. Financiranje navedenih projekata je u 100 postotnom iznosu iz Mjera ruralnog razvoja, ali smo odlučili iz gradskog proračuna financirati neprihvatljive troškove kako bi projekti u cijelosti bili završeni“, rekla je Anamarija Blažević, gradonačelnica Pakraca.

Na natječaj u Ministarstvo je pristigla kandidatura za 744 projekta iz cijele Hrvatske u ukupnoj vrijednosti većoj od 1,8 milijardi, a prihvaćeno je 102 projekta u vrijednosti 472 milijuna. S naše županije prihvaćen je po jedan projekt Grada Kutjeva vrijedan 3,1 milijun i Udruge Mađara Lipik vrijedan 2,1 milijun kuna. Među onima koji nisu prošli s naše županije je Hrvatska žena Prekopakre – izgradnja doma udruga vrijedan 4.256.000 te po jedan projekt gradova Požege i Pleternice te Općine Čaglin.

Novosti

SVEČANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA PAKRAC Pakračkom napretku brojne pohvale gostiju

Tijekom prošle godine na području Grada Pakraca je  ugovoreno je ili izvršeno projekata u vrijednosti oko 385 milijuna kuna, istaknula je gradonačelnica Anamarija Blažević na današnjoj svečanoj sjednici Gradskog vijeća Pakrac upriličenoj u povodu Dana Grada i nebeskog zaštitnika sv. Josipa koja je po prvi put održana u kino sali Hrvatskog doma  dr. Franjo Tuđman, a kojoj su prisustvovali uz gradske vijećnike i predstavnike pakračkih ustanova, tvrtki, vjerskog života,  udruga i brojni gosti iz političkog života županije i Hrvatske među kojima su posebno pozdravljeni veleposlanik Republike Slovačke u Hrvatskoj Juraj Priputen, saborski zastupnik Franjo Lucić, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Davor Huška, župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević,  zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Davor Vukmirić, izaslanstva prijateljskih gradova iz Slovačke: Dolny Kubina, Revuca, Jasenove; Općine Dobretići  (BiH), općina Konavle i Blata, kao i susjednih gradova i općina.

U fokusu djeca i mladi

Nakon nabrajanja investicija u pakračke prometnice, vodnu infrastrukturu, stanogradnju, Blažević je istaknula: „Upravo su nam djeca i mladi bili u fokusu 2017. godine. Proveli smo niz projekata i pokušali osluhnuti što djeca i mladi u našem gradu žele. Zbog toga je i osnovano dječje gradsko vijeće i možemo se pohvaliti dječjom gradonačelnicom. Zbog djece su napravljena nova dječja igrališta, započela je izgradnja teniskih terena, postavljena je pametna klupa, izgrađen Pakrački znanstveni park. Čak je i naš sajam Slavonski banovac prilagođen upravo djeci i mladima svojim dječjim kutkom, koji je ovom sajmu dao dodatnu vrijednost za djecu. Turistička zajednica je provela projekt „Turist u svom gradu“, organiziran je Božićni sajam i Dječji doček nove godine. Ulagalo se, a u pripremi su i nova ulaganja u odgojno-obrazovne ustanove“.

Govoreći o gospodarstvu gradonačelnica je rekla: „Posebno raduju privatne investicije i poduzetnički pothvati. Od srca zahvaljujem svim poduzetnicima koji su se odvažili na svoje pothvate i time osigurali neophodna radna mjesta. Grad im želi biti partner u ostvarivanju njihovih ciljeva, stoga smo i s početkom ove godine uveli poticajne mjere za naše poduzetnike i obrtnike uz niz već postojećih mjera. Još jednom ih pozivam na korištenje tih mjera. Tradicija obrtništva je na našem području duga već 200 godina, naime 2018. godine obilježavamo 200-tu obljetnicu udruživanja obrtnika. Obrtnici su uvijek bili pokretači razvoja našega grada, a u partnerstvu s gradskom upravom  i danas je to moguće“.

FOTOGALERIJA

Grad ratnika i stvaraoca

Otvarajući svečanu sjednicu Miroslav Ivančić, predsjednik GV Pakrac, uz čestitke građanima za njihov Dan Grada je izrazio zadovoljstvo što može goste „pozdraviti u Gradu ratnika, ali i stvaralaca, Gradu burne povijesti koji su mnogi htjeli prisvojiti, ali uvijek je ostao hrvatski i samo hrvatski. Gradu vrijednih i dobrodušnih ljudi koji svakog primaju otvorena srca, što su neki zlonamjerno htjeli iskoristiti u bližoj povijesti, ljudi koji praštaju, ali ne zaboravljaju. Da vas mogu pozdraviti  u Gradu kojeg njegovi sugrađani beskrajno vole, ali vole ga i svi oni koji su na bilo koji način  povezani s njim bilo da su rođeni u njemu, da su se u njemu školovali, bili zaposleni ili u njemu branili svoju Domovinu.“

Obraćajući se Pakračanima veleposlanik Republike Slovačke u Hrvatskoj Juraj Priputen je rekao da Hrvatsku i Slovačku spajaju brojne povijesne ličnosti poput Martina Kukučina, ali i današnji gradovi prijatelji koji su živi most tog prijateljstva. Istaknuo je da s radošću prati napredak Pakraca i njegovu transformaciju u moderan europski grad te iskazao podršku uočenom entuzijazmu ove suradnje.

Pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU  Davor Huška, koji se u takvim prilikama uvijek obraća kao sugrađanin i bivši gradonačelnik  govorio je o projektu svog Ministarstva „Slavonija“ unutar kojeg je sada u različitim fazama realizacije u Požeško-slavonskoj županiji 1,2 milijarde kuna, čime prednjači u Hrvatskoj,  što govori i o promjeni državne politike u odnosu prema ovoj županiji. Iskazao je zadovoljstvo što uočava da prijateljstvo slovačkih i hrvatskih gradova uspostavljeno prije 12 godina se prenosi na novu generaciju gradskih čelnika. Čestitao je nasljednici Blažević na rezultatima uz optimističnu najava „Idemo dalje“.

Davor Vukmirić, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda, istaknuo je da projekt akumulacije Šumetlica, unatoč teškoćama unutar posljednjih 13 mjeseci nije mrtav. Već naprotiv,  zahvaljujući nizu napora u Hrvatskim vodama te lokalnom i regionalnom čelništvu se nastavlja već idući tjedan, a poteškoće izazvane stečajem  izvođača Viadukta premošćene se zakonitim ugovorom s novim izvođačem. Istaknuo je značaj i drugog velikog projekta u ovom kraju, aglomeraciju  koji uskoro treba početi s realizacijom  projekta vrijednom oko 190 milijuna kuna.

Čestitke građanima Dana Grada, kao i gradskom čelništvu na rezultatima uputila je u ime slovačkih prijatelja Eve Cirenova, načelnica Revuca, a u ime ostalih gradova prijatelja Marija Bačić, predsjednica Općinskog vijeća Konavla te Vinko Kasana, gradonačelnik Lipika. On je  istakao da je među gostima uočio brojne pakračke prijatelje, a grad koji ima tako puno prijatelja  ne može biti ništa drugo nego  dobar grad. Naglasio je i povezanost Pakraca i Lipika kroz niz zajedničkih tvrtki, pohvalio dobar rad koji je rezultirao i time da je odlazak s ovog područja manje prisutan nego u nekim drugim krajevima, ali i podsjetio da se nikada ne može toliko dobro raditi na ne može i bolje.

U ime dugogodišnjih prijatelja iz Slovačke načelnica Općine Revuca  Eva Cirenova.

 Uručena gradska priznanja

Predsjednik Gradskog vijeća i gradonačelnica su uručili ovogodišnja javna priznanja. Zlatnu plaketu „Grb Grada Pakraca“ su dobili: Vladimir Tessari za područje drugih društvenih djelatnosti; prof. dr.sc. Veljko Đorđević, prof. dr. sc. Marijana Braš, dr. sc. Jadranka Pavić i Vlado Čutura za područje zdravstva i socijalne skrbi i Zdravko Andabak za područje obrane i sigurnosti.
Pečat Grada Pakraca je uručen Moto klubu „Vitezovi tame“ Pakrac i Udruzi maratonaca Virovitičko-podravske županije „Glasnici istine“.

U ime nagrađenih zahvalila se psihijatrica i predstojnica Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb i docentica na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gđa Marija Braš koja je tom prilikom, osim zahvalnosti, ne samo na nagradi nego na uvijek dobrom prijemu u Pakracu,  naglasila želju za obnovom, ne samo zgradom psihijatrije nego i cijele ustanove s takvim i proširenim sadržajem, što je ilustrirala citatom iz knjige prof.  Veljka Đorđevića koja će imati promociju tek idućeg tjedna.

Svečani ton sjednice dodatno su naglašeni vokalnim izvođenjem himne „Lijepa naša“ od strane  Staše Kukić te nastupom vokalnog sastava Contesa i soliste Kristijana Kostića, sve u pratnji Tamburaškog orkestra Pakrac.

Prije održavanja svečane sjednice izaslanstvo Grada je položilo vijence kod spomenika palim braniteljima na Rimokatoličkom groblju u Pakracu te je u župnoj crkvi održana sveta misa.

Novosti

DAN GOSPODARSTVA GRADA PAKRACA Poticajna sredstva u fokusu gospodarstvenika

Prošlo je 40 dana od objavljivanja Javnog poziva Grada Pakraca za podnošenje zahtjeva za poticaje za razvoj poduzetništva za čega je u ovoj godini u pakračkom gradskom proračunu predviđeno 100.000 kuna. Interesa ima, osnovano je povjerenstvo koje će ocjenjivati opravdanost zahtjeva, ponašat ćemo se fleksibilno, spremni smo program dorađivati i po potrebi na rebalansu povećati iznos, rekla je pakračka gradonačelnici Anamarija Blažević na tribini organiziranoj prijepodne u sklopu Dana gospodarstva kao dio programa obilježavanja Dana Grada.
Pred oko 30-tak slušača iz redova OPG-ova, predstavnika raznih institucija i polaznika tečaja na projektu „Grad prijatelj ženskog poduzetništva“, Ivana Orban, direktorica Lokalne razvojne agencije PCP još jednom je predstavila poticajne mjere koje se Grad provodi kroz četiri potprojekta namijenjena poticanju zapošljavanja, početak rada registrirane djelatnosti, sufinanciranje troškova materijalnih i nematerijalnih ulaganja, sufinanciranje troškova izrade natječajne dokumentacije kroz koje poduzetnici, obrtnici i OPG-ovi s područja Grada Pakraca mogu ostvariti od dvije do deset tisuća kuna nepovratnih sredstva za sufinanciranje svojih gospodarskih aktivnosti u 2018. godini pri čemu korištenje jedne mjere ne isključuje ostale ili sudjelovanje na drugim natječajima o čemu su podrobne informacije objavljene na službenim stranicama Grada.


U drugom dijelu Igor Matek, upravitelj Lokalne agencije „Zeleni trokut“, predstavio je natječaj “Ulaganje u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih gospodarstava” iz Lokalne razvojne strategije za razdoblje 2014-2020. godine koji će biti otvoren od 22. ožujka do 21. travnja. Ukupan iznos raspoloživih sredstava na ovom natječaju iznosi 673.632 kune, a visina potpore po nositelju projekta iznosi 15.000 €, odnosno 111.678 kuna. Pojednostavljeno rečeno nositelji 6 najboljih projekata će dobiti svaki nepovratno po 15.000 eura kojima mogu financirati razvoj različite poljoprivredne proizvodnje pri čemu nisu uvjet dodatna vlastita ulaganja. I ovdje sve informacije zainteresirani mogu dodatno dobiti kroz natječaj i popratne dokumente objavljene na internet stranici LAG-a (http://lag-zeleni trokut.com), ili u izravnoj komunikacijom s LAG-om ili PCP-om. Osim odgovora na konkretne pojedinačne upite u raspravi gradonačelnica i Marko Dumančić, predstavnik Županijske gospodarske komore, su poželjeli da u buduće kod ovakvih natječaja obrasci budu jednostavniji, prilikom bodovanja se primjenjuju samo jasni i mjerljivi kriteriji te da si nadležna tijela koja ocjenjuje pristiglu natječajnu dokumentaciji stave krajnje i realne rokove za odgovor kandidatima.


U trećem dijelu Vladimir Gazić, stručni suradnik PCP je upoznao prisutne s trenutno otvorenim natječajima na državnoj razini pri čemu je kao najinteresantniji ocijenjeni oni iz mjere 4.1 namijenjeni ratarstvu, ali i oni koji OPG-ove, posebno male, potiču na proširivanje djelatnosti na različite nepoljoprivredne sektore poput turizma i drugih usluge o čemu zainteresirani mogu informacije dobiti u PCP. Gazić je do ljeta najavio još i otvaranje nacionalne razine natječaja iz Mjere 3.5.1 koji sada providi lokalno LAG, te otvaranje mogućnost dobivanja velikih potpora za mlade poljoprivrednike uz uobičajeno opasku da je PCP uvijek pakračkim poduzetnicima otvoren za informacije.

Novosti

ANAMARIJA BLAŽEVIĆ, GRADONAČELNICA PAKRACA Projekti imaju smisla samo ako su rađeni za ljude

Uskoro započinje obilježavanje blagdana sv. Josipa i dan Grada Pakraca. Uobičajeno u to vrijeme radimo intervju s pakračkim čelnicima, ove godine po drugi put s gradonačelnicom Anamarijom Blažević koju smo zatražili da ocijeni razdoblje između dva gradska praznika, najavi očekivanja u ovoj građevinskoj sezoni, pojasni buduće projekte, migracijskim kretanjima kako onima negativnim, tako i o mogućim doseljavanjima te funkcioniranju gradske kase.

Idući mjesec obilježavamo još jedan Dan Grada. U odnosu na razdoblje od lanjskog praznika našeg zaštitnika, sv. Josipa, što je u osnovi novo i drugačije?
Rekla bih da je osnovno obilježje višegodišnji kontinuitet u radu. Vrijeme pokazuje da su ranije željeni i planirani projekti sada u različitim fazama realizacije i da je taj kontinuitet dobar.
Lani u svibnju smo imali lokalne izbore. Vi ste dobili prvi svoj puni gradonačelnički mandat, a nakon dva mandata HDZ ima sam apsolutnu većinu u vijeću. Što se time promijenilo u upravljanju gradom?
Nije se puno toga promijenilo. Izvršna vlast je ostala ista tako da smo nastavili provoditi ranije programe HDZ-a i moj predizborni program. Upravo sam ga nekidan analizirala i zaključila da će on već iduće godine biti ispunjen tako da ćemo ga morati nadograđivati. Dakako da je lakše kada stranka ima većinu u Vijeću. Lani u ovo vrijeme u isto takvom razgovoru za List sam predvidjela HDZ-u devet vijećničkih mandata. Dobili smo deset i lakše je raditi.
Znači li to da je HDZ u Gradskom vijeću dobio oporbu?
Uvijek je bilo oporbe i rasprave. Mislim da SDP sada nije dovoljno jak. Oni doduše pokušavaju biti oporba. To im je i zadatak i od toga ne treba bježati. Ponekad me iznenadi njihov način. Primjerice, jednoglasno usvojimo proračun, a kada ja podnosim izvješće o radu, što nije ništa drugo nego moj opis realizacije dogovorenog proračuna, SDP bude protiv. U takvim situacijama ne znaju kako da se postave, ali to je zadatak oporbe.
Žao mi je što oporba nije podržala posljednje poticajne mjere i za liječnike i za gospodarstvo jer bi sinergija ojačala mjere. No, ja im ne zamjeram. Oni su rekli svoje mišljenje. Osobno bih voljela da imaju neke konkretne prijedloge, a ne samo da budu protiv.
Uskoro nam počinje građevinska sezona. Osim brojnih skela oko stambenih zgrada koje su već prisutne, što će ju još obilježiti?
Veći dio ove zime je vrijeme bilo tako blago da zapravo i nismo imali neki izražajniji prekid građevinske sezone. Cijele zime radilo se pomalo. Nisu to samo ove vidljive građevinske skele. Tijekom studenog i prosinca se kontinuirano radilo na programu sanacije nerazvrstanih cesta oštećenih u poplavama 2014. godine, što financira Vlada RH. S obzirom da su oni zbog kompliciranosti postupka javne nabave krenuli tek u listopadu, bojala sam se za njihovo izvođenje, ali hvala Bogu, na lijepom vremenu koje nam je omogućilo rad tijekom tih zimskih mjeseci. Radilo se i na sanaciji Spahijskog podruma, a bilo je još nekih manjih radova. S druge strane u uredima su se pripremali novi projekti i sada kada se to zahuktava pokazuje se da smo u gradskoj upravi potkapacitirani s ljudima. Bit će stoga novog zapošljavanja, ali ćemo najprije napraviti neke promjene u ustroju kako bi najprije postigli bolju iskorištenost postojećeg kadra i dobili jasniju sliku gdje i tko nam dodatno treba.

Očekuje nas bogata građevinska sezona

Za početak nove građevinske sezone imamo puno planova i očekivanja. Uskoro idemo s objavom natječaja za izvođača radova na projektu aglomeracije koji je pripreman zadnjih 8 godina. Iza 15. ožujka napraviti ćemo kanalizaciju u dijelu Bolničke što nam je već dugo u planu. Nastavit ćemo radove na kanalizaciji u Badljevini. Čekamo objavu natječaja za izvođače radova na izgradnji sustava vodoopskrbe naselja sjeverozapadnog dijela, očekujemo nastavak radova na Crkvištu, ovoj fazi koja je pri kraju, pri čemu pratimo natječaje i radi eventualnog nastavka u drugoj fazi. Očekuje nas nastavak izgradnje spomen obilježja poginulim braniteljima, nastavak arheoloških istraživanja što me posebno veseli, nastavak radova na Spahijskom podrumu, biti će izgradnje novih nogostupa. Nedavno smo potpisali ugovor za izgradnju nove prometnice u dijelu Aleje kestenova što će početi na proljeće. Bit će još asfaltiranja. Dakle radit će se puno.
Što je s akumulacijom Šumetlica?


U stalnom smo kontaktu s Hrvatskim vodama, održan je sastanak sa zamjenikom generalnog direktora, Davorom Vukmirovićem koji se dao u rješavanje te problematike. Važno je da je u ovogodišnjem proračunu Hrvatskih voda, Šumetlica i dalje prisutna. Po meni nije „smak svijeta“ ako se mora ići u novi natječaj za izvođača, mada Hrvatske vode pokušavaju radi manjeg gubitka vremena iznaći rješenje da nastali problem stečajem Viadukta to riješe u sklopu postojećeg natječaja i postojeće zajednice ponuditelja. Važno je da i dalje imamo potporu u tome Hrvatskih voda što nam daje sigurnost da će akumulacija biti prisutna u Hrvatskim vodama i ove godine mada u ovom trenutku ne možemo govoriti o nekim rokovima.
Kreće li građevinski ove godine projekt modernizacije glavnog trga?
Gradski trg je apliciran u projektu Ruralnog razvoja, Mjera 7.4.1. Očekujemo rezultate do kraja veljače. Najiskrenije se nadam da će nam taj projekt proći na tom natječaju čime bi krenuli s izvođenjem radova što mi u gradskoj upravo ocjenjujemo kao jedan od najvažnijih projekata. Mnogi projekti su povezani s izvođenjem radova na glavnom trgu, kako se ne bi nekoliko puta prekopavale ulice i nogostupi, a ista stvar je i s projektom aglomeracije.
Građani vole razgovore o građevinskim projektima iz dva razloga: jedan je što donose nove sadržaje ili poboljšavaju postojeće uz popravak vizualnog identitete grada. Drugi je mogućnost zapošljavanja. Nažalost, naša građevinska industrija se još uvijek nije oporavila od ekonomske krize 2008.-2014. godine. To pokazuje i ovaj projekt energetske obnove stambenih zgrada gdje na gotovo svim većim radilištima imamo gostujuće izvođače. Je li to problem?

Lokalna građevinska operativa nedostatna

Bila bi najsretnija da imamo takvu građevinsku operativu da se domaći izvođači mogu pojavljivati na tim javnim natječajima. Međutim, mi smo mali grad, imamo nekoliko manjih tvrtki orijentiranih na manjim radovima. Ne znam da li je to posljedica toga što smo mali grad, ili je u pitanju nedostatak kapitala ili poduzetničkih ambicija. No i velike građevinske tvrtke koje se natječaju za višemilijunske projekte često trebaju kao kooperante domaće podizvođače i mi uvijek kada započinjemo razgovor s izvođačem nekog većeg lokalnog projekta skrećemo pozornost da u dijelu gdje im trebaju kooperanti angažiraju lokalne male građevinske tvrtke.
Unazad dvije godine građani su poprilično pozdravili aktivnosti na uklanjanju ruševina koje je provodila inženjerija Hrvatske vojske. Ruševina još uvijek imamo u naseljima oko Pakraca. Da li smo i dalje u kontaktu s HV oko mogućnosti njihovog ponovnog angažiranja?
Još imamo oko 150 ruševina u naseljima oko grada, mada ih još nešto malo ima i u samom gradu pri čemu je riječ o složenijim zahvatima jer se radi o ruševinama koje se direktno naslanjaju na čitave objekte, u funkciji, što komplicira njihovo uklanjanje. U nekim slučajevima su problem i neriješeni vlasnički odnosi. Nastojimo to riješiti. Mi smo u kontaktu s Ministarstvom obrane, ali su sada dodatni problem velike prošlogodišnje poplave i požari u Dalmaciji gdje je inženjerija HV angažirana na uklanjanju posljedica ili prevenciji. Nadam se njihovom ponovnom dolasku ove jeseni ili u proljeće iduće godine do kada mi imamo vremena administrativno pripremiti rješenja za sve ruševine.
U svim tim projektima obvezni udio sufinanciranja ima gradski proračun kao i u nekim manjim projektima poput Aleje kestenova, arheološkim iskapanjima i još nekima. Mogu li sve te investicije ugroziti sadašnje funkcioniranje proračuna na način da Grad bude primoran na ponovno zaduživanje ili će se umanjiti sredstva za udruge, socijalu, kulturu i slično?

Nisam protiv zaduživanja

Proračun za sada jako dobro funkcionira i mislim da to svi korisnici proračuna mogu potvrditi. S obzirom na novi Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave dobro se i puni. Činjenica je da se u svim projektima traži proračunsko financiranje, ali načini postoje da se udio vlastitih sredstva u takvim projektima osigura i na drugi način. O tome hoćemo li se morati zaduživati odlučit će Gradsko vijeće. Uvijek se trudimo imati to pod kontrolom. No ja nisam apriore protivnik zaduživanja ako nam to donosi neku korist i ako se pokaže da smo u budućnosti sposobni vraćati kreditna sredstva, a da ne štetimo ostalim funkcijama proračuna. Primjer za to je upravo u tijeku, a to je katastarska izmjera koju radimo po prvi puta nakon sto godina. To će donijeti veliku korist kako samom Gradu tako i građanima, ali i budućim investitorima. U takvim projektima većina gradova je donijela odluku da s dijelom sredstava takve aktivnosti sudjeluju i građani. Ja sam bila u startu protiv toga uvažavajući specifičnosti našeg grada u kojem ima podosta nekretnina u kojima nitko ne živi, a teret financiranja uvijek pada samo na one građane koji tu žive. Stoga nisam htjela da i katastarska izmjera bude dio udara na primanja stanovnika koji su odlučili ostati tu živjeti i zajedno s nama graditi svoju budućnost. Proračun financira 60 posto troškova katastarske izmjere i ove godine je glavnina udara od tih nekih četiri ukupno predviđenih milijuna kuna za taj projekt. Koliko točno, znat ćemo na proljeće kada krenu pune aktivnosti na tom projektu.
U svemu tome dodatni su problem međusobni utjecaj investicija i njihova vezanost. Jedno uvijek otvara drugo. Krene li ovog proljeća aglomeracija to znači veliko kopanje po ulicama, a kada sve već jednom raskopamo onda je poželjno i sve dovesti u red, a ne da za par godina ponovo kopamo isto, tako da to uvijek zahtijeva dodatno investiranje. Naravno, dodatna okolnost je što svaki novi natječaj otvara nove mogućnosti za koje nitko ne može tvrditi da će se ponoviti dogodine ili za par godine i šteta ih je propustiti. Zbog toga, uz ona dva spomenuta uvjeta poput korisnosti investicije i mogućnost uredne otplate, kažem da zaduživanju, ali o tome će odlučivati vijećnici.
Raste li još uvijek kod stanovništva potreba za socijalnim pomoćima iz gradskog proračuna kao što je to bilo pred sedam ili osam godina?
Socijalna davanju su uvijek prisutna u našem proračunu na što nas obvezuje dijelom i zakonodavac. Mogu reći da pritisak koji ste spomenuli više ne raste, čak i da je dijelom u opadanju. Riječ je o manje-više uvijek o istim obiteljima, ali koje se znaju snaći i na druge načine tako da je taj broj je u blagom opadanju.
U tijeku je opsežni socijalni program „Zaželi“ koji bi trebao pomoći dvojaka: kroz zapošljavanje 30 žena iz teško zaposlivih skupina, ali izravna fizička i materijalna pomoć za 180 starijih obitelji. Kako se odvija taj program, ima li zainteresiranih i kada će zaživjeti?
U suradnji s partnerima Zavodom za zapošljavanje, Centrom za socijalnu skrb i našim Gradskim društvom Crvenog križa mi smo pri kraju u pripremi provođenja projekta. Na natječaj za zapošljavanje je bilo 50-tak ponuda, odabrano je njih 30-tak u čemu nisam sudjelovala i oni bi trebali početi 1. ožujka s radom. Prije toga će proći određenu edukaciju neophodnu za obavljanje tog posla jer je riječ o osjetljivim socijalnim stvarima. Radit će dvije godine, a naš rok za provođenje projekta je 30 mjeseci. Onih šest preostalih ćemo koristiti na način da će tri mjeseca biti potrošena na pripremu samog provođenja, a tri zadnja mjeseca na analize, pisanje izvješća i administrativne stvari koje nam nameće financijer, Europski socijalni fond, a riječ je o 5,5 milijuna kuna. To ne dozvoljava nikakve improvizacije.
Što se tiče korisnika, oni još nisu u potpunosti izabrani. Uglavnom ima ih i mi nastojimo pokriti sva naselja što je bitno jer ćemo na taj način i svim zaposlenim ženama omogućiti rad u bližoj životnoj okolini. Mislim da će to biti riješeno na zadovoljstvo svih.
Lani ste proširili sustav stipendiranja studenata, uveli mogućnost stipendiranja srednjoškolaca, povećali naknade novorođenčadi, potičete na još uvijek aktualnim javnim pozivima gospodarstvo i prisutnost liječnika. Kakav je kod stanovništva interes za tim demografskim mjerama?

Ne želim samo gledati odseljavanje

Sa zadovoljstvom kažem da ima interesa. Ne želim sjediti skršenih ruku i po pitanju migracija čekati što će nam se dogoditi. Zato smo i osmislili ove mjere uvažavajući pri tom ono što smo čuli da se radi u drugim gradovima i što nam zakonodavstvo dozvoljava te sve to implementirali u vlastiti program. Stoga me stvarno veseli da ima interesa i očekujem u dogledno vrijeme neke pomake.
Mislite li da se te mjere mogu odraziti na smanjivanje interesa kod stanovništva, posebice mlađe dobi, za odlazak u inozemstvo koji je toliko prisutan?
Mi ćemo svim svojim snagama nastojati da smanjimo iseljavanje. Iseljavanja ima i od toga nitko ne bježi. Članica smo Europske unije, granice su otvorene i svatko može otići. Meni je važno da ti ljudi kada odu i vide kako je u Njemačkoj, Irskoj ili Švedskoj, naročito mlađa populacija, znaju da se imaju gdje vratiti i da ono što su naučili ovdje donesenu i prenesu svima nama.
S obzirom na nepovoljna demografska kretanja, smatrate li da je ukupna atmosfera u Gradu takva da možemo postati interesantna imigracijska sredina. Da li je to u interesu Gradu i tko su nam poželjni potencijalni novi stanovnici? Što nam u tome mogu biti prednosti, a što nedostaci?
Svakih 30-40 godina se događaju ti migracijski valovi, dakle niti ta pojava nije nešto posebno novo. U tome se stalno pitam gdje su ti Irci čija mjesta mi popunjavamo u njihovoj domovini. Neki kažu da mladi Irci odseljavaju u Ameriku. Taj problem odseljavanja je prisutna i kod naših prijatelja u Slovačkoj o čemu smo razgovarali i to je i nama i njima donijela Europska unija. Mladi ljudi su danas globalniji, manje su vezani uz prebivalište, sve gledaju globalno. U jednu ruku mi je drago da je tako, ali s druge strane treba naći načina da i ovdje doseljavaju ljudi. Jer sve što smo pričali o našim projektima, da bi bili održivi i da bi išta značili moraju biti napravljeni da bi služili ljudima. Oni sami za sebe ništa ne znače: ni trg, niti vodovod, pa niti tenisko igralište koje je pri kraju. Tko su nam potencijalni doseljenici? I sama se to puno pitam, ali nemam odgovora i bit će mi drago ako netko ima kakav savjet pa da krenemo na tu stranu svijeta. Nadam se da će netko prepoznati Pakrac i njegove prednosti: mala smo sredina, sve je blizu i dostupno, sigurni smo po pitanju kriminaliteta, nezagađeni smo, pitka i zdrava voda, veliki broj nekretnina je u ponudi po prihvatljivim cijenama, blizu smo Zagrebu, društveno smo bogati pod čim podrazumijevam kino, muzej, knjižnicu, udruge, sportske objekte, u prosvjeti smo dobro pokriveni od vrtića do visokog obrazovanja, imamo sve neophodne zdravstvene ustanove. Nisam sigurna da li smo svjesni svih tih naših prednosti.
Izgrađujemo li dovoljno svijest na neophodnu prisutnost različitosti kod mogućih doseljenika?
Mislim da je Pakrac uvijek bio spreman na to, oduvijek smo multietička sredina.
U tijeku su i natječaji za programe udruga. Ostaju li u proračunu za njih ista sredstva u ovoj godini kao i lani?
Ukupni dio sredstava je isti, no to ne znači da će svi dobiti kao i lani.
Bivše „Papukovo“ industrijsko dvorište je ponovo na bubnju. Kakav je tu interes Grada i hoćemo li se u narednom natječaju natjecati?
Ne bih otkivala naše namjere mogućim ponuditeljima na natječaju. O tome ćemo kad natječaj završi, a Gradu je svakako u interesu da se tamo počne nešto konkretno događati na gospodarskom planu. Sagledavamo situaciju iz svih uglova.
Događa li se išta u istom kompleksu, na parceli koju smo lani kupili?

Priželjkujemo investicije u dva „Papuka“

Nažalost poklopilo se to sa stečajem „Ferdinanda“, a mi imamo idejno rješenje izgradnje pristupne ceste koja djelomično koristi zemljište koje je bilo u vlasništvu „Ferdinanda“, ali nam stečajni upravitelj to nije mogao odobriti tijekom stečajnog postupka, jer taj postupak mijenja stečajnu masu, pa čekamo da završi sadašnji natječaj.
Ljudima je jednako tako interesantna lanjska promjena vlasništva u Trgovini „Papuk“. Mi novinari ne uspijevamo doći do adekvatnih informacija. Imate li Vi saznanja kakvi su planovi s obzirom na interesantne objekte novih vlasnika, Centar za vozila Hrvatşke?
Imam dobre kontakte i odnose s njima, ali ne bi bilo korektno da ja govorim o njihovim planovima. Riječ je o ozbiljnoj tvrci koja isto tako ima ozbiljne planove i na vrijeme, vrlo skoro, će te o tome biti obaviješteni.
Učenika u Srednjoj školi Pakrac je iz godinu u godinu manji, što nije samo problem demografije, nego i statičnosti u upisnim programima. Kako Grad može utjecati na to da se u Školi potakne proširivanje upisnih programa na zanimanja interesantna mladim Pakračanima, naročito dječacima s vrlo dobrim i dobrim uspjehom koji se sada pokazuju kao manjkavi ako se netko od njih ne želi školovati u zdravstvenom ili građevinskom usmjerenju?
Predstavnici osnivača u Školskom odboru već nekoliko godina ukazuju da se nešto treba mijenjati oko upisne politike i uvođenja novih programa. Nedavno smo čuli na Gradskom vijeću da je Srednja škola podnijela zahtjev Ministarstvu za dva nova upisna programa. Svakako treba težiti obrazovnim programima koji bi bili interesantni upravo populaciji koju ste spomenuli. Politički sam u poziciji da mogu pomoći, spremna sam to, želim i čekam poziv.
Koje su novine u programu Dana Grada i na što bi ste naročito skrenuli pažnju?
U tijeku je uobičajeno višednevno obilježavanje našeg dana Grada i našeg nebeskog zaštitnika sve. Josipa. Jedna od većih novina ovogodišnjih takvih događanja je što smo odlučili svečanu sjednicu iz gradske vijećnice prebaciti u Hrvatski dom dr. Franjo Tuđman. Smatram da je to prostor koji trebamo više približiti našim sugrađanima. Reprezentativan je i treba ga pokazati našim gostima. Želimo da što više ljudi zalazi u taj prostor.
Ponovit ću ono što sam rekla i lani: pozvat ću ljude da uzmu učešće u tim događanjima, pozvat ću udruge da dođu na sajam udruga i predstave sugrađanima svoj rad i mogućnosti. Malo nas je u svakom slučaju. Događanja će tih tjedana biti dosta i ako se na njih ne odazovu građani gledališta će biti prazna, a to ne vole niti izvođači, sportaši, nitko. Ne organizira ta događanja gradska uprava za sebe, kao što niti ne postoji radi sebe, nego radi građana. Dođite, dragi moji sugrađani, bez ljudi mi nismo grad.