Novosti

ULICA HRVATSKE POLICIJE Završetak do kraja srpnja

Jutros su počeli radovi na četvrtoj  fazi modernizacije prometnice Ulice hrvatske policije iz Domovinskog rata (od bolnice do Bille) kojom će u potpunosti biti završena njena rekonstrukcija koja traje unazad dvije godine.

Mehanizacija, radnici i kooperanti Niskogradnje Jurčak iz Požege će pripremiti sustav odvodnje oborinskih voda, instalacije za javnu rasvjetu i drenažu za asfaltiranje preostalog dijela te prometnice te izgraditi na zapadnoj strani nastavak pješačke i biciklističke staze koja će se spojiti s ranije izgrađene u toj ulici, odnosno onoj u Andrije Hebranga. Na ranije postavljenim instalacijama bit će montirani kandlaberi i svjetiljke za javnu rasvjetu te u potpunosti postavljena javna rasvjeta u dijelu Hebrangove ulice gdje je do sada nije bilo. Također će uz potpunosti urediti raskrižje ulica Hrvatske policije, Osječke i Andrije Hebranga.

Vrijednost ovih radova je oko milijun kuna, 80 posto će financirati Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova, a preostalo gradski proračun, rekla je gradonačelnica Anamarija Blažević.

Svi ovi radovi kao  osnovno uređenje okoliša će biti gotovi do kraja srpnja.

Novosti

IZVOĐAČI NA GRADILIŠTIMA Počeli radovi na nogostupima

IZVOĐAČI NA GRADILIŠTIMA  Počeli radovi na nogostupima

Jutros su započeli radovi na izgradnji nastavka pješačke i biciklističke staze u Bolničkoj ulici, odnosno rekonstrukciji pješačke staze u Ulici Matice hrvatske (u dijelu prema vrtiću).

Niskogradnja Jurčak iz Požege je počela s iskopom pješačke i biciklističke staze u nastavku Bolničke ulice, od Vukovarske do nadvožnjaka na petlji.

Kao i u gornjem dijelu Bolničke ulice, u naredna dva mjeseca,  tamo bi trebali izgraditi u dužini od 461 metra biciklističku i pješačku stazu, te urediti zeleni pojas koji ove prometnice razdvaja od kolnika.

Vrijednost radova je 451.000 kuna, od čega 351.000 osigurava MUP iz Programa sigurnost u prometu, a oko 100.000 gradski proračun.

Zaposlenici Trim projekta su započeli jutros i sanaciju nogostupa u Ulici Matice hrvatske prema dječjem vrtiću. U dužini od 90 metara bit će izvađeni propali betonski opločnici te asfaltirana pješačka staza. Vrijednost radova je 40.000 kuna, a financirani su iz proračuna Grada Pakraca.

Novosti

MINISTARSTVO KULTURE ODOBRILO 350.000 KUNA Sanacija Spahijskog podruma, spomenika i arheološka istraživanja

Ministarstvo kulture u ovoj godini s 350.000 kuna će sufinancirati tri projekta na području Pakraca.

Najveći iznos je odobren za nastavak sanacije Spahijskog podruma za što je Ministarstvo odobrilo 200.000 kuna. Plan je s tim sredstvima dovršiti postavljanje vanjske stolarije, postaviti snjegobrane i stabilizirati čeoni zid kako bi se mogao obnoviti i staviti u funkciju nogostup ispred tog objekta. Što će točno biti odrađeno, bit će poznato nakon što prikupimo ponude od potencijalnih izvođača i saznamo što koliko košta, rekla je Marija Čar voditeljica odsjeka za stambeno-komunalne poslove i graditeljstvo u pakračkoj gradskoj upravi.

Za sanaciju spomenika „Ranjenom borcu“, rad akademskog kipara Vanje Radauša, postavljenog 1955. godine iznad spomen kosturnice pred zgradom „općine“ Ministarstvo je odobrilo 100.000 kuna. Poznato je da će sanaciju spomenika obaviti  restauratorski obrt „Ferrum“ iz Zagreba što će koštati 118.000 kuna. Ovo je prvi put od postavljanje da će ovo kiparsko djelo biti temeljito restaurira, a osim čišćenja obuhvaća i sanaciju pukotina i drugih fizičkih oštećenja nastalih od gelera i metaka.

Ministarstvo je odobrilo 50.000 kuna za početak arheoloških istraživanja koje će biti obavljeno na parkiralištu  južno od općinske zgrade.  Ovaj iznos koji će biti plaćen Institutu za arheologiju odnosit će se samo na rad stručnjaka arheologa, dok Grad mora osigurati osobe za fizički rad.

Novosti

RAZMINIRANJE Počeli radovi pored Španovice

 Jučer je u Španovici započeo ovogodišnji ciklus radova na razminiranju minsko-sumnjivog područja.

Radovima koji su u ovoj godini planiran i u iznosu od 31,7 milijuna kuna  razminirat će se na području gradova Pakraca i Lipika 6,6 četvornih kilometara poljoprivrednog i šumskog područja. Na pakračkom dijelu na predjelima Psunj-Javorovica, Donje Šumetlice i Španovice, te južno od Pakre između naselja  Kusonje i Španovica, a na lipičkom na području naselja Subocka i Donji Čaglić.

Kako nam je priopćeno iz ureda župana  prilikom jučerašnjeg početka radova župan Alojz Tomašević je istaknuo sigurnosni i gospodarski značaj ove akcije te zahvalio Hrvatskom centru za razminiranje  na dobroj suradnji.

Početku radova je prisustvovala pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević, Davor Huška pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i  Ante Brkljačić, v.d. ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje.

RAZMINIRANJE Počeli radovi pored Španovice

Sredstva za ovu aktivnost u 85-postotnom iznosu  osigurana su kroz Europski poljoprivredni fond  ruralni razvoj, a 15 posto u proračunu RH.

Trenutno minski sumnjivi prostor na području Požeško-slavonske županije  iznosi još uvijek malo manje od 30 četvornih kilometara, a plan je da se on u potpunosti razminira do kraja 2018. godine.

Od 1996. godine od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava iz Domovinskog rata stradalo

je 15 osoba od čega četiri smrtno.

Novosti #Obavijesti

NAKON PROŠLOTJEDNIH HLADNOĆA Župan proglasio elementarnu nepogodu

Župan Alojz Tomašević je jutros proglasio elementarnu nepogodu za područje cijele Požeško-slavonske županije uzrokovanu velikim štetama na poljoprivredi nastalom uslijed mraza i hladnoća u razdoblju od 20. do 23. travnja.

Prijava štete  podnose se Povjerenstvu za procjenu od elementarne nepogode u gradskoj upravi Pakraca, svaki radni dan od 7 do 15 sati zaključno s petkom 5. svibnja.

Radi prijave štete potrebno je priložiti važeći dokument kojim prijavitelj dokazuje da vlasnik ili korisnik imovine za koju prijavljuje štetu, kopiju osobne iskaznice i kopiju kartice žiro-računa. Za dodatne informacije građani se mogu obratiti Adrijana Pepić, stručnoj suradnici u odsjeku za gospodarstvo, proračun i financije Grada Pakraca (411-080 ili mailom adriana.pepic@pakrac.hr ).

Gradska uprava Pakraca podnijela je 25. travnja zahtjev prema Županiji za proglašenje elementarne nepogode nakon što je u gradsku upravu stiglo više prijava voćara zbog nastale štete na usjevima i nasadima. Prema pristiglim preliminarnim prijavama šteta je prisutna na nasadima jabuka, lješnjaka i vinove loze na području Pakraca, Prekopakre i Kusonja, rekla nam je A. Pepić.

U razgovoru s poljoprivrednicima doznali smo da je do sada primjetljiva šteta, ovisno o mikrogeografskom položaju,  neujednačena na svim pakračkim područjima, a prave razmjeri bit će poznati za nekoliko dana dok se pojedine kulture ne oporave ili otpadnu cvjetovi i plodovi.  Također doznajemo,  primjenom špriciva i drugih metoda, voćari su uvelike sami smanjili štetu.

Za ratarske kulture  za prave razmjere štete treba pričekati još nekoliko dana, rekao nam je Željko Viboh direktor „Poljoprivrede“ Lipik. To se posebno odnosi na uljanu repicu koju je mraz zahvatio u cvatu, dok je tek proklijala šećerna repa prošlotjednu hladnoću dobro podnijela.

Velike količine prošlotjednih oborina zaustavila je na nekoliko dana proljetnu sjetvu. No, kako kaže Viboh, kod njih to nije problem jer su bili u rokovima i sjetva je nastavljena već početkom ovog tjedna. Zahvaljujući palom snijegu i kiši njen nastavak odvija se u znatno boljim vlažnim uvjetima, a vlaga je dobro došla i ozimim kulturama koje se za sada dobro drže.

I lani u travnju, u noći na 26. jaki mraz i niske temperature su nanijeli štete poljoprivrednicima, prvenstveno voćarima, ovog kraja.  Tada su oni na području Grada Pakraca prijavili štetu u iznosu od 1,7 milijuna kuna, ali do danas nisu dobili od države niti ikoga drugog niti kune obeštećenja.

Novosti

Do kraja mjeseca bi graditelji trebali stići u Šumetlicu

Krajem ovog mjeseca Viadukt bi trebao doći na gradilište u Šumetlicu što bi trebao biti nastavak gradnje akumulacije za naš regionalni vodovod, vjerojatno najvrijednijeg pojedinačnog objekta ikada građenog na pakračkom području. Tu potvrdu nismo uspjeli dobiti službeno niti u Hrvatskim vodama niti u Viaduktu, već je riječ o neslužbenim najavama koje su nam rekle da do 15. travnja Viadukt ima obvezu Hrvatskim vodama dostaviti planirani kalendar aktivnosti nakon čega bi trebala započeti izgradnja ili bolje reći nastaviti jer je na akumulaciji početa gradnja u dva navrata.

Ideja stara 40 godina
Ideja o izgradnji brane koja bi stvorila ogromno akumulacijsko jezero datira iz sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su obavljena prva ispitivanja tla i mjerenje izdašnosti vode. U osamdesetima se pristupilo izradi prvih planskih dokumenata koje je krajem tog desetljeća rezultirala prvom građevinskom dozvolom. Sve je zaustavio rat, a građevinska mehanizacija i radnici Kamen-Ingrada su krajem devedesetih godina započeli prve betonski radove. Kako je riječ o zahtjevnom tehnološkom i graditeljskom kompleksu, pokušat ćemo uz pomoć Idejnog projekta za izdavanje lokacijske dozvole dočarati njegove osnovne objekte i funkciju koja će u potpunosti promijeniti pejzaž dijela krajolika neposredno iznad Gornje Šumetlice.


Kamen-Ingrad je krajem devedesetih godina izgradio temeljni ispust, dvoetažni kanal dimenzija po etaži 4,4 x 2,5 metra, međusobno odvojenim horizontalnim armirano-betonskim cijevima koji će u konačnosti u potpunosti biti potopljen akumulacijskim jezerom, a služit će u gornjem cjevovodu za zahvaćanje vode potrebne za vodoopskrbu, a u donjem za transport viška vode i osiguravanje vode potrebne za biološki minimum u potoku Šumetlica nizvodno od brane. Temeljni ispust će biti u potpunosti potopljen, a vidljiv će ostati samo ogromni toranj koji završava iznad vode koji ima u sebi upravljačku mehaničku funkciju za temeljni ispust. Zbog toga je kroz njega brojnim stepenicama moguće hodati, a kako se nalazi podalje od obale potrebno je izgraditi pristupni pješački most s četiri luka koji će biti položeni na stupcima raspona 16,5 metara i završavati s dvije pješačke staze širine jednoga metra.
Osnovni i najvažniji objekt cijele akumulacije je nasuta brana od kamenog materijala s glinenom jezgrom čije nalazište postoji na udaljenosti od 270 metara uzvodno od brane. S druge pak strane, za kameni materijal projektant preporuča upotrebu jalovine kamenoloma nizvodno od brane udaljenog 3,6 kilometara o čemu se tek trebaju dogovoriti vlasnik, tvrtka Kip i izvođač Viadukt. Stručni proračuni kažu da će za njenu izgradnju biti potrebno 360.000 kubnih metara materijala što je laički rečeno oko 18.000 ogromnih kamiona koji mogu voziti 20 kubika. Dužina brana u kruni je 175 metara, a pri dnu oko 200 metara. Njena visina je 42 metara, a u kruni je široka 7 metara Međutim, njena ukupna širina obuhvata, gledajući u odnosu na akumulirano jezero, kao ni nizvodno od njega je oko 250 metara pri čemu se najprije gradi predbrana visine 10 metara radi smanjivanja pritiska vode na glavnu branu te još postepeno desetke metara pada od krune brane nizvodno. Sama kruna brani bit će izgrađena stotinjak metara od najbližeg sadašnjeg objekta vodozahvata – taložnice, koja, kao i drugi objekti na sadašnjem vodozahvatu ostaju u funkciji.


Gledajući nizvodno od potoka, zahvatna građevina (toranj) i temeljno ispustište s prilaznim mostom bit će izgrađena uz desnu obalu jezera i strane brane, a lijevo će biti izgrađen, laički rečeno, kroz branu još jedan tunel osposobljen za ispust vode. Riječ je o takozvanom sigurnosnom tunelu koji bi na visini od oko 34 metra od krune brane ispuštao vodu u vremenima nepredviđeno visokog vodostaja koji bi opet završavao u potoku nizvodno od brane. Na tom mjestu je predviđena i čuvarska kućica cijele akumulacije, Radi toga, na mjestu gdje će izgradnjom brane biti zatvorena sadašnja tvrda šumska cesta koja ide iz Gornje Šumetlice prema Vodostaju i dalje prema Brezovom Polju skroz do Nove Gradiške, ranije je već napravljeno cestovno čvorište. Jedan kraj ide na istok preko izgrađenog mosta i penje se uzbrdo asfaltnom cestom dužine oko 800 metara. Nakon toga zalazi u šumu i nastavlja se novoizgrađenom tvrdom šumskom cestom i nakon daljnjih oko 4,2 kilometara ponovo izlazi na sadašnju cestu prema Vodozahvatu. Obilaznica i most su izgrađeni prije desetak godina i na to je utrošeno oko 4,5 milijuna kuna. To je prometna obilaznica oko jezera, iz sigurnosnih razloga onemogućavanja zagađenja poprilično udaljena i ona će za najmanje tri kilometra produžiti postojeći cestovni pravac.

Na jezeru nema rekreacije
Na istom raskrižju, samo na drugu stranu, na zapad bit će izgrađena nova asfaltna cesta dužine oko 700 metara kojom će vozila neophodna za tehničko funkcioniranje imati pristup kruni brane i čuvarskoj kućici. Posjetitelji će automobil morati parkirati na parkiralištu na križanju radi čega je već otkupljena i srušena jedna privatna kuća, te će do krune brane moći doći jedino pješke. Posjetitelji mogu doći samo do krune brane i vidjeti jezero. Nikakva aktivnost tipa kupanja, veslanja, ribolova ili nešto četvrto u jezeru i oko njega nije dozvoljeno, čime se sprečava eventualno onečišćenje vode.
Samo akumulacijsko jezero će se prostirati na površini od oko 17 hektara. U dužini će se pružati na udaljenost od 1050 metara od krune brane, završavat će bez ikakve nove brane samo na temelju konfiguracije tla, nedaleko sadašnjeg vodozahvata regionalnog vodovoda Šumetlica. Nepravilnog je oblika i u najširem dijelu bit će široka 450 metara, pri čemu će njeni gabariti, osim kod same brane biti prirodni teren koji pada prema brani, dakle osim kamene zaštitne obloge debljine jednog metra, nema posebno izgrađenih obala koje će ostati prirodno pošumljena, ali će prije akumuliranja vode biti posjećena sva drveća u tom prostoru. Veći dio toga Hrvatske šume su već posjekle pa se na okolnim brdima može prema ostacima panjeva dočarati buduća razina vode, dok je ostalo neposječeno drveće u zoni vodozahvata, što je u vlasništvu Hrvatskih voda, što će ukloniti izvođač. Na pokosu jezera je predviđeno zatravnjivanje humusa te sadanja čak 30.160 sadnica kupina koje su dobre za učvršćivanje tla. Jezero neće biti ograđeno, životinje će imati slobodan pristup. Isto tako voda u jezeru neće biti ničim tretirana pa će sve postepeno u njemu razviti uobičajeni biljni i životinjski svijet.


Interesantan je i sustav zahvaćanja vode koji je napravljen tako da se voda ne zahvaća u gornjih 15 metara dubine radi zagrijavanja i prisutnog životinjskog svijeta, a voda se zahvaća iz srednjih 17 metara dubine, potom opet ne iz najdubljih pet metara radi taloženja.
Izgradnja akumulacije predviđa uređenje obalnog utvrdnog zida kamenom u potoku nizvodno od brane u dužini od oko 300 metara, ali i zahvate na potocima uzvodno od akumulacije na kojima će se uz sadašnje tri izgrađene pregradne brane izgraditi se još 42 koje imaju funkciju štiti jezero od bujičnih nanosa kamena i šljunka. Koliko se tog materijala nakupi godinama, vidljivo je uzvodno od sadašnjeg vodozahvata gdje se nalaze poveće hrpe tog materijala nakupljenog samo na ove tri brane.
Postoji još cijeli niz laicima nerazumljivih manjih, većim dijelom nevidljivih objekata poput slapišta, bučnice i sličnog naziva. Uglavnom obilazak terena i listanje podeblje dokumentacije uz stručno tumačenje ostavlja dojam da je riječ o puno većem i kompleksnijem graditeljskom zahvatu nego što to laik uopće može pojmiti.

Sigurnost za selo maksimalna
Brana će biti izgrađena svega nekoliko stotina metara od prvih kuća u Gornjoj Šumetlici. Naš stručni vodič tvrdi da nema straha od bilo kakvog urušavanja. U samoj jezgri brane će biti ugrađeno više sigurnosnih sustava uz pomoć kojih računalo registrira svako eventualno kretanje i promjenu u jezgri brane. Jednako tako dva odvodna sustava su dovoljno za propuštanja eventualnih viškova vode u akumulaciji, a sustav predbrane amortizira bilo kakav valni udar pa straha od urušavanja ili plavljenja nema. Isto tako s pravilnim održavanjem njen rok trajanje je neograničen.
Završetkom akumulacije stvorit će se količine vode koje će jamčiti stabilnost opskrbe svih 365 dana u godini što sada nije slučaj u tjednima na kraju ljeta. Vode će biti dovoljno i za upotrebi u industriji, primjerice navodnjavanja poljoprivrednog tla.
Omogućit će se kontroliranje bujica koje nastaju u vrijeme obilnih kiša po okolnim potocima i bez ikakve kontrole dolaze u korito Pakre. Isto tako, osigurat će se takozvani biološki minimum nizvodno od akumulacije u potoku Šumetlica što sada nije slučaj i u vrijeme našeg obilaska Šumetlica je radi zahvaćanja vode za potrebe vodoopskrbe nizvodno bila gotovo presušena.

Do jezera još pet ili šest godina
Rok izgradnje ovog objekta u koji je unazad 30-tak godina uloženo, što kroz istražne radove, što kroz projektiranje, što kroz dva napravljena objekta, više od 20 milijuna kuna i prema prihvaćenoj ponudi još će trebati uložiti više od 90 milijuna kuna, je 3 godine. Nakon toga još dvije ili tri godine, zavisno o godišnjim hidrološkim prilikama će trajati akumuliranje vode. No sve to vrijeme sadašnji sustav opskrbe vodom neće biti ugrožen jer je mjesto sadašnjeg vodozahvaćanja poprilično udaljeno od samog radilišta brane, a čak niti u budućnosti neće biti u zoni jezera tako da će biti moguć njegov ostanak u funkciji i nakon dovršetka akumulacije.
Akumulacijom će upravljati Hrvatske vode, a upravljački dio bit će smješten u sadašnjem objektu u kojem se nalazi filter stanice koje će i u buduće raditi istim režimo uz nastavak upravljanja od tvrtke Vode Lipik.

Novosti

OSIGURANI NOVCI ZA PAKRAČKI JUG Dovršetak prometnica ove godine

OSIGURANI NOVCI ZA PAKRAČKI JUG Dovršetak prometnica ove godine

U pakračku gradsku upravu stigle su obavijesti da je u Ministarstvu regionalnog razvitka i fondova EU odobreno 800.000 kuna za nastavak radova na rekonstrukciji Ulice hrvatske policije iz Domovinskog rata te  350.000 kuna u MUP-ovom programu „Sigurnost u prometu“ za nastavak izgradnje pješačke i biciklističke staze u Bolničkoj ulici.

U Ulici hrvatske policije iz Domovinskog rata (od bolnice do „Bille“) s tih 800.000, te angažman 200.000 kuna iz gradskog proračuna prema ranije izgrađenom troškovniku bi trebalo biti dostatno za završetak preklani započet projekt modernizacije ove vrlo frekventne prometnice, kaže gradonačelnica Anamarija Blažević.

Prema postojećoj građevinskoj dozvoli u planu je potpuna rekonstrukcija križanja ulica Hrvatske policije, Osječke i Hebrangove, postavljanje 16 kandlabera s rasvjetnim tijelima na lani  pripremljenoj infrastrukturi, izgradnja infrastrukture, postavljanje pet kandlabera i svjetiljki u nedovršenom dijelu Hebrangove, kao i dovršetak nogostupa i kolnika u  dijelu Hebrangove od Bille do spomenutog križanja. Time bi u potpunosti bila dovršena njena modernizacija koja će u konačnosti ukupno koštati oko 3 milijuna kuna.

Uz 350.000 kuna koje za nastavak radova u Bolničkoj ulici osigurava MUP, prema ranije izrađenom troškovniku gradski proračun će morati osigurati oko 150.000 kuna što bi trebala biti dovoljno da se izgradi ranije započeta pješačka i biciklistička staza od Vukovarske ulice do spoja na petlju s cestovnim pravcem D5.

Početak radova na obadva radilišta ovisit će o dinamici izbora izvođača i potpisivanja ugovora, ali gradonačelnica očekuje da će započeti ovog proljeća i završiti se na jesen.

Novosti

SVEČANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA PAKRAC Vrijeme je za optimizam i vjeru u bolju budućnost

SVEČANA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA PAKRAC Vrijeme je za optimizam i vjeru u bolju budućnost

Sada imamo Vladu koja za razliku od nekih drugih voli Slavoniju što je već vidljivo na terenu, a naročito će doći do izražaja u ovom mandatu u kojem će se u Slavoniju investirati 2,5 milijarde eura istaknula je većina govornika na današnjoj svečanoj sjednici Gradskog vijeća Pakrac tradicionalno upriličenoj uoči blagdana sv. Josipa, nebeskog zaštitnika našeg grada. Stoga je sada vrijeme da se građanima vrati optimizam i nada za bolju budućnost, proučili su naši gradski čelnici, ali i gosti:  župan Alojz Tomašević, danas i u funkciji izaslanika predsjednika Vlade RH,  ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, njen pomoćnika Davor Huška Počasnih građani Pakraca Mladen Markač i Marko Širac, izaslanstava gradova prijatelja iz Hrvatske, BiH i Slovačke.

Župan Alojz Tomašević posebno se je u govoru obratio mladim generacijama naglašavajući potrebu da se zaustavi taj egzodus. On im je poručio da se ugledaju u mlade generacije s početka 90-tih godina prošlog stoljeća koji pred neprijateljem nisu ustuknuti nego su ostali braniti svoj dom i domovinu. Nemojte ni vi sada pokleknuti, imajte vjeru i optimizam, preuzmite odgovornost za svoju Slavoniju i zajedno s nama gradite modernu i bogatu Hrvatsku, poručio je župan u inače govoru nabijenom emocijama oslovljavajući naš grad s „moj voljeni Pakrac“.

Tomašević,kao zadnji govornik,  je iskazao veliko zadovoljstvo onim što je čuo od prethodnika, naročito oko izvješća o radu gradonačelnice Blažević naglašavajući da napokon imamo vladu koja će vratiti Slavoniji ono što je Slavonija učinila za Hrvatsku u obrani domovine radi čega je možda od nekih prethodnih vlada bila kažnjavana i zanemarivana. „Slavonija ima pravo biti bogata“ poručio jer župan.

Slavoniji 2,5 milijarde eura za investicije

O projektu Slavonija u koji će u mandatu ove vlade biti uloženo 2,5 milijarde eura govorila je i ministrica Gabrijela Žalac napominjući da je do sada već ugovoreno 600 milijuna kuna investicija pri tom naglašavajući da je to početak. „U Ministarstvu za projekt Slavonija nemamo nikakav poseban plan. Naš plan su planovi koje su već ranije  izradili pet slavonskih županija, njihove jedinice lokalne samouprave i razvojne agencije koji su nam u tom projektu partneri. U Ministarstvu smo se ekipirali tako da smo spremni za sve izazove“, poručila je ministrica. Kao značajnu novost je istaknula da su promjenom zakonske regulative stvoreni uvjeti da njeno ministarstvo predfinancira (osigura unaprijed novce) za projekte koje bi inače kao dio partnerstva s fondovima EU morali financirati jedinice lokalne i regionalne samouprave koje tih novaca nemaju, rekla je ministrica Gabrijelu Žalac.

Njen pomoćnik Davor Huška je naglasio da je za Pakrac „stand by (čekanje) aranžman u Zagrebu“  iz vremena vladavine SDP završen i da su u su u realizaciji već desetci milijuna kuna, „ali nas čeka još puno projekata pri čemu ćemo spremno i racionalno dočekati sredstva EU.  Stoga sam pun optimizma. Projekt Slavonija je prilika da se popravi, obnovi i izgradi sve ono ružno što je ostalo od rata, poručio je predzadnji pakrački gradonačelnik, danas dužnosnik u Ministarstvu.

Blažević: 117 milijuna kuna ugovorenih radova

Obraćajući se skupu gradonačelnica Anamarija Blažević je pobrojala najvažnije ulaganja i aktivnosti u prošloj i s početkom ove godine kao što je potpisivanje ugovora za izgradnju akumulacije Šumetlica, uklanjanje ruševina, modernizaciju Ulice hrvatske policije, sanacija smetlišta… „Na području Pakraca  preko 20 milijuna kuna izvršenih je radova i usluga, 117 i pol milijuna kuna ugovorenih radova, te preko 275 milijuna pripremljenih i planiranih projekata i to ne na papiru nego pred izdavanjem građevinske dozvole ili u postupku javne nabave. Iako su to samo brojke, daju mjesta optimizmu i boljoj budućnosti za stanovnike Pakraca“, zaključila je gradonačelnica posvetivši posebno jedan dio obraćanja mladima.

„Subvencioniramo rad vrtića koji ima 5 lokacija, stipendijama pomažemo svim redovnim i redovitim studentima s područja Grada Pakraca, stipendiramo i srednjoškolce, dodjeljujemo naknade za novorođenu djecu. Pratimo i pomažemo rad naših udruga, te ustanova: vrtiću, glazbenoj školi, knjižnici i muzeju kojima smo osnivač, ali i osnovnoj i srednjoj školi u Pakracu, te dislociranom stručnom studiju fizioterapije Zdravstvenog veleučilišta Zagreb. Njihov rad nam je od izuzetne važnosti upravo zbog njihovih korisnika, a to su djeca i mladi. Njihov odgoj i obrazovanje treba staviti u prvi plan, jer su oni budućnost. Ponosni smo što osim Savjeta mladih danas imamo i Dječje gradsko vijeće i prvu dječju gradonačelnicu“ rekla je gradonačelnica  Blažević.

Sjednicu je otvorio Zoran Krejči, predsjednik Gradskog vijeća: „Na kraju još jednog mandata, mogu ocijeniti da je u protekle četiri godine suradnja između svih vijećnika i mene kao predsjednika Gradskog vijeća, bila korektna. Možda su se ponekad čuli i povišeni tonovi u raspravama, ali vjerujem da je sve to bilo zbog što boljeg zastupanja interesa naših građana i samog grada u cjelini.

Znam da građani nisu zadovoljni brzinom obnove grada, a pogotovo gospodarstva nakon Domovinskog rata.  Ipak danas se moramo prisjetiti ogromnih napora oko obnove našeg grada: obnovljenih škola, crkvi, bolnice, doma zdravlja, Poduzetničkog centra i Zone male privrede, vrtića, sportske dvorane, tržnice, poduzetničkog inkubatora i još niza objekata koji ovako obnovljeni čine naš Pakrac ugodnim mjestom za život“, rekao Krejči.

Na postignutim rezultatima gradskom čelništvu, a građanima njihov Dan Grada su čestitali Željka Grahovac, dogradonačelnica Virovitice u ime gradova prijatelja, Roman Matejev gradonačelnik Dolneg Kubina (Češka) u ime inozemnih gostiju, te Antonija Jozić, gradonačelnica Pleternice u ime susjednih jedinica lokalne samouprave.

Pačasni građanin Marko Širac također je iskazao zadovoljstvo pomacima koji su došli nakon šestogodišnje stagnacije u obnovi Pakraca ističući naročito značaj izgradnje vodozahvata Šumetlica.

Župnik Juraković: Kada se vole ljudi, rezultat ne može izostati

Prof. dr. sc. Matija Berljak, Povijesno društvo Pakrac-Lipik, brigadir HV Damir Voš primili su javno priznanje Zlatnu plaketu „Grb Grada Pakraca“, a pakrački župnik   Matija Juraković  javno priznanje „Pečat Grada Pakraca“.  On se i u ime dobitnika zahvalio s vidljivom skromnošću: „radili smo samo ono što znamo i volimo i pri tom dali obol svom znanju, ali i boljitak ovom gradu. Kada se voli posao koji se radi i kada se vole ljudi, rezultat ne može izostati. Hvala svima koji su nam u tome pomogli“, rekao je pakrački župnik.

Dodatni svečani ton sjednici su dali  vokalni sastav „Contesse“ i Tamburaški sastav „Gazdarice“ Osnovne glazbene škole te učenica Lora Tomić koja je pročitala svoj nedavno nagrađeni literarni rad na temu „Domovinski rat“.

Novosti

OBLJETNICA 1. 3. 1991- SVEČANO POSTROJAVANJE: Složnost, vizija i cilj zalog bolje budućnosti

Postrojavanje pripadnika MUP-a i HV, sudionika obrane Hrvatske u Pakracu u razdoblju od 1991. do 1995. godine ispred zgrade pakračke policije bio je središnji dio današnjeg prisjećanja na 1. ožujka 1991. godine i početak Domovinskog rata u RH  koju već godinama zajednički organiziraju Udruga hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika i Grad Pakrac, a ove godine je bilo posebno svečano jer je po prvi put u njoj sudjelovao i predsjednik Republike Hrvatske.

„Činjenica je da je Hrvatska bila žrtva unutarnje i vanjske agresije s pozicije velikosrpskog imperijalizma kojem je potporu pružao jugoslavenski unitarizam“, rekla je nakon uvodnog pozdrava okupljenima hrvatska predsjednica, nastavljajući na temu povijesne dimenzije Domovinskog rata:

„Druga je činjenica – obranili smo i oslobodili svoju zemlju u časnom obrambenom domovinskom ratu. Treće, zahvaljujući zajedništvu, vođeni idejom nacionalne pomirbe pod vodstvom  prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, uz hrvatski narod stali su domoljubi pripadnici svih naših manjina među kojima i ne mali broj Srba. I četvrto nismo tražili niti uzeli niti pedalj tuđe zemlje, a za slobodu i neovisnost smo položili velike žrtve.

…Neću dopustiti da se istina izvrće, da se blati ili omalovažava Domovinski rat,  da se u njega  uvlače metastaze podjela iz drugog svjetskog rata, da se niti ustaški režim niti antifašistički  pokret koriste za sijanje nesloge,“  zaključila je predsjednica ovaj povijesni dio.

S ulaganjem u zapošljavanje do demografske obnove

Osim podsjećanja na povijest,  Predsjednica RH je govorila i o budućnosti. „Želimo svoje misli usmjeriti u budućnost. Sloboda znači malo ili ništa ako je nismo iskoristili za dostojanstvu svakog građanina. Nažalost, državna politika do sada nije dovoljno vodila računa o ovim krajevima. Krajnje je vrijeme da ovoj županiji i ovom gradu posvetimo puno veću brigu. Imamo sada bolje gospodarsko stanje, imamo pristup fondovima Europske unije. Iskoristimo te prilike. Posebno apeliram na državan poduzeća. Ona moraju biti u službi državne politike, a državna politika mora nas voditi dvjema temeljnim zadaćama; gospodarskoj i demografskoj obnovi. Te dvije politike su komplementarne, nema jedne bez druge. Ulaganja u zapošljavanje, obnova stambenog fonda te komunalne,  socijalne i gospodarske infrastrukture su uvjeti koji će izravno utjecati i na demografsku obnovu i obratno jer bez ljudi nema napretka,  nema ničega. Uvjerena sam da će ambiciozna državna politika u Slavoniju vrlo brzo donijeti rezultate kroz zapošljavanje i mogućnost povratka bar dijela onih koji su se posljednjih godina iselili. Moramo razmišljati o poticanju unutarnjih migracija, useljavanju. Uvjerena sam da ćemo uspjeti u tome.

U Domovinskom ratu pokazali smo što možemo kada smo složni i kada imamo viziju i cilj. Pokažimo to i sada“ pozvala je Predsjednica RH okupljene.

Medved: Neka nas vodi zajedništvo

Prije nje govorio je Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja i izaslanik predsjednika Vlade RH koji, također,  nije dvojio o tome da je u Pakracu 1. ožujka 1991. godine u akciji u kojoj je i sam sudjelovao započeo ovdje rat.

„Stoga Vlada i Ministarstvo branitelja svima vama koji ste sudjelovali u tome izražava zahvalnost koja nije samo deklarativna nego i sadržajna, a vidljiva je kroz niz mjera koje Vlada poduzima u zaštiti zdravlja branitelja i poboljšanja kvalitete života hrvatskih branitelje. Konkretne mjere poput preventivnih sistematskih pregleda i osiguravanje sredstava za stambeno zbrinjavanje su dokaz tome, a najvažniji cilj je donošenje jedinstvenog zakona o hrvatskim braniteljima koji će duboko promijeniti vaš položaj. Ovdje u Pakracu u suradnji s gradom i županijskom  vlasti izgraditi ćemo i novo spomen obilježe, a danas ćemo obići i novootvoreni Dom hrvatskih veterana u Lipiku što sve pokazuje da Ministarstvo hrvatskih branitelje ne zaboravlja vaš doprinos i stoga smo inicirali donošenje medalje „Zapadne slavonija  91. godine“ kao trajna zahvala za vaš doprinos u presudnim operacijama za obranu domovine. To je najbolji način za promicanje istine o Domovinskom ratu i čuvanju dostojanstva hrvatskih branitelja.

Pored toga Vlada poduzima i niz mjera za gospodarsku i demografsku obnovu  sve s ciljem da idemo putem napretka. A na tom putu nekad nas vodi zajedništvo koje smo tada izgradili jer to je Hrvatska kakvu svi želimo i volimo“, rekao je general Medved.

Anamarija Blažević: Vratimo Pakracu sjaj

Alojz Tomašević, požeško-slavonski župan  podsjetio je da je ovdje, ne samo započeo rat, nego i  slomljena kičma neprijatelja koji je nakon toga bio primoran potpisati Sarajevsko primirje što je sve skupa okrenulo tijek rata. Stoga je on inicirao utemeljenje medalje „Zapadna Slavonija“  i vjeruje da će predsjednica naći zakonski način za to.

Branitelji ne mogu nikome biti namet. Od privilegija oni traže samo istinu. „Naše privilegije su do sada bile samo privilegija da smo sudjelovali u stvaranju neovisne i suverene Hrvatske, rekao je Tomašević.

Čast mi je  što sam gradonačelnica Grada heroja, naglasila je u uvodu svog obraćanja gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević ističući zahvalnost svima koji su i danas došli u njihov Pakrac, naročito predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, koja je kao prvi takav hrvatski dužnosnik došla u Pakrac na ovaj dan.

„U našem malom gradu je probuđeno zajedništvo hrvatskog naroda i naše veliko hrabro hrvatsko srce je uspjelo zaustaviti  srbo-četnike i njihovu Jugoslavensku  narodnu armiju. Zbog toga ti hrabri ljudi, hrvatski policajci, naši branitelji, naš Pakrac zaslužuju zlatnim slovima biti upisani u noviju hrvatsku povijest“

Obraćajući se Predsjednici pakračka gradonačelnica je  rekla da se  može sama  uvjeriti u još uvijek vidljive rane razaranja i pomoći nam u našim naporima  da gradimo bolju budućnost  za život nas i naše djece.  „Želimo da se u ovaj gradić vrati sjaj i da ga naši ljudi  ne moraju napustiti tražeći uvjete za bolji život negdje drugdje. Ostali su braniti svoje i nedopustivo je da sada, kada su ga obranili, moraju tražiti svoj kruh negdje izvan granica naše domovine“, rekla je Blažević.

Postrojavanje u kojem je sudjelovao veliki broj hrvatskih branitelja iz 1991. godine je završeno polaganjem Predsjednice RH cvijeća na spomen obilježje hrvatskim policajcima ispred zgrade PP Pakrac, sve to u društvu Nea – unuka poginulog hrvatskog redarstvenog Krunoslava Želimorskog.

Uz brojne branitelje iz cijelog kontinentalnog dijela Hrvatske, današnjoj svečanosti su nazočili  izaslanici MUP-a,  načelnici policijskih uprava okolnih županija, saborski zastupnici Josip Đakić, Zlatko Hasanbegović i Stevo Culej, pomoćnik ministra Davor Huška, počasni građanin Pakraca general  Mladen Markač kao  generali Ljubo Česić Rojs, Rudi Stipčić, Marko Lukić, Željko Sačić, zapovjednici i pripadnici brojnih policijskih i  vojnih postrojbi koji su na ovom ratištu sudjelovali u razdoblju od 1991. do 1995. godine te lokalni dužnosnici iz  šire okoline.

 

Novosti

NAPOKON KREĆE GRADNJA AKUMULACIJE ŠUMETLICA Viadukt i partneri konačan graditelj

NAPOKON KREĆE GRADNJA AKUMULACIJE ŠUMETLICA Viadukt i partneri konačan graditelj

Zajednica ponuditelja koju čine tvrtke Viadukt, Brodska Posavina i Vodoprivreda Zagorje odabrana je za posao građenja rasute brane s pratećim građevinama i bujičnih pregrada uzvodno od pregradnog mjesta te pristupne ceste kruni brane akumulacije Šumetlica na vodotoku Sivornica, objavljeno je na internetskoj stranici tvrtke Viadukt 20. prosinca. U međuvremenu je prošao rok za žalbu na natječaj, te je odluka postala konačna. Potvrdio nam je jutros i Davor Huška, pomoćnik ministra u Ministarstvu regionalnog razvitka i fondova EU.

To znači da će nakon dvadesetogodišnje borbe i više početaka izgradnje pratećih sadržaja akumulaciji napokon početi izgradnja glavnog objekta.

Vrijednost izgradnje brane  je 73,6 milijuna kuna uz nešto  više od 18,4 milijuna kuna PDV  čime ova investicija se penje na vrijednost veću od 92 milijuna kuna i time će biti  daleko najvredniji poslijeratni objekt izgrađen na području Grada Pakraca, ali i šire. To je ujedno i prvi od 15 projekata koje je  bivši gradonačelnik Davor Huška, kao i sadašnja Anamarija Blažević, često isticali kao pripremljeni projekti u ukupnoj vrijednosti većoj  od 380 milijun u kuna s područja Grada Pakraca za financiranje iz fondova EU.

akumulacija-sumetlicaInvestitor u akumulaciju Šumetlica su Hrvatske vode  koji su prilikom raspisivanja natječaja za izbor izvođača 2. lipnja 2015. godine predvidjeli za investiciju 113 milijuna kuna i rok izvođenja od 36 mjeseci. Od tada je raspisano više natječajnih postupaka koji su nakon žalbe nekih od ponuđača poništavani, ali sada je napokon  odluka o izboru izvođača od 20. prosinca konačna.

O tome će, najavio nam je Huška, vrlo brzo biti potpisan ugovor između izvođača i investitora kojim će biti definiran i hodogram aktivnosti na konačnoj realizaciji ovog projekta.  No prije toga Upravni odbor Hrvatskih voda treba usvojiti Plan nabave za 2017. godinu, a sjednica je navodno zakazana za idući tjedan.

Ideja stara 40-tak godina   

Ideja o izgradnji akumulacije na području Šumetlice datira još iz kraja 80-tih godina kada je izdana i prva građevinska dozvola. S razvojem te ideje nastavljeno je odmah po oslobađanju toga područja u akciji „Bljesak“ u svibnju 1995. godine kada se je pristupilo raznim poslovima preprojektiranja, izrada studije o utjecaju na okoliš i slično sve do izdavanja nove građevinske dozvole.  Nekoliko godina kasnije, sada već upokojena tvrtka Kamen Ingrad je izgradila temeljni ispust kao prvu fazu buduće akumulacije što je zajedno s raznom papirologijom košta više od desetak milijuna kuna. No radovi su ubrzo nakon toga stali, a aktivnosti su preseljene u domenu politiku. Akumulaciju je vraćena u projekt Hrvatskih voda prije 10-tak godina kada su investiciju procjenjivali na oko 150 milijuna kuna, a gradovi Pakrac i Lipik su preuzeli nerealnu obvezu da će iz svog proračunu financirati svaki po 10 posto vrijednosti investicije. Gledajući iz današnjeg ugla dobro je da do realizacije projekta tada nije došlo jer bi obadva grada još uvijek otplaćivala nemali kredit za svoje učešće.

sumetlicaZadnji radovi 2013.godinje

Zadnje konkretne građevinske aktivnosti na akumulaciji Šumetlica provođene su 2012. i  2013. godine kada je u vrijednosti od 4,8 milijuna kuna izgrađen kolnički most nizvodno od buduće akumulacije, te obilazni šumski put u dužini od 800 metara koji će služiti kao nadomjestak (obilaznica)  za dio sadašnju cestu koju će potopiti akumulacija.

Nakon toga je 2013. godine po prvi put objavljen natječaj za  izvođača radova za ovu fazu izgradnje, tada procijenjenu na 103 milijuna kuna ali je ubrzo poništen što je izazvalo negativne reakcije pakračkih gradskih vlasti nakon čega je otpočela politička borba za povratak ovog projekta u planove investicija Hrvatskih voda. To je postignuto  2015. godine kada je objavljen novi natječaj,  ali ovog puta se kao investitor spominje samo Hrvatske vode bez Pakraca i Lipika pri čemu se računa da će dio investicije biti financirano iz fondova EU, a dio iz vlastitih sredstava Hrvatskih voda.

Važna psihološka barijera

Kako je akumulacija Šumetlica čas bila u projektima Hrvatskih voda, u vladavini HDZ-a, odnosno izbacivanja iz nje u vladavini SDP-a, tako su tražene i alternativna rješenja pa su Hrvatske vode unazad pet godina uložile 15-tak milijuna kuna u vodocrpilište Gaj koje može na ovom području ublažiti nestašice vode koje se javljaju u sušnim ljetnim vremenima, ali ju ne može u potpunosti eliminirati.

No akumulacije Šumetlica nije samo priča o opskrbi stanovništvo pitkom vodom. Investicija od 90-tak milijuna kuna mora biti pokretač obnove građevinarskih potencijala ovog kraja koji su zamrli s početkom ekonomske krize pred skoro već 10-tak godina jer je za očekivati da će se pojaviti kao kooperanti izvođaču. No izgradnja akumulacije bi trebao biti i početak priče o navodnjavanju poljoprivrednih površina ovog kraja kao i izgradnja novog magistralnog cjevovoda te, napokon, početaka realizacije bar jednog projekta Pakraca pripremljenih za financiranje izu fondova EU s kojima Davor Huška maše već godinama. Dakle osim konkretne aktivnosti, vrlo je značajna i ta psihološka barijera „da već jednom nešto krene“. Stoga  s nestrpljenjem očekujemo potpisivanje ugovora između Viadukta i Hrvatskih voda.