ANAMARIJA BLAŽEVIĆ, GRADONAČELNICA PAKRACA Projekti imaju smisla samo ako su rađeni za ljude

Uskoro započinje obilježavanje blagdana sv. Josipa i dan Grada Pakraca. Uobičajeno u to vrijeme radimo intervju s pakračkim čelnicima, ove godine po drugi put s gradonačelnicom Anamarijom Blažević koju smo zatražili da ocijeni razdoblje između dva gradska praznika, najavi očekivanja u ovoj građevinskoj sezoni, pojasni buduće projekte, migracijskim kretanjima kako onima negativnim, tako i o mogućim doseljavanjima te funkcioniranju gradske kase.

Idući mjesec obilježavamo još jedan Dan Grada. U odnosu na razdoblje od lanjskog praznika našeg zaštitnika, sv. Josipa, što je u osnovi novo i drugačije?
Rekla bih da je osnovno obilježje višegodišnji kontinuitet u radu. Vrijeme pokazuje da su ranije željeni i planirani projekti sada u različitim fazama realizacije i da je taj kontinuitet dobar.
Lani u svibnju smo imali lokalne izbore. Vi ste dobili prvi svoj puni gradonačelnički mandat, a nakon dva mandata HDZ ima sam apsolutnu većinu u vijeću. Što se time promijenilo u upravljanju gradom?
Nije se puno toga promijenilo. Izvršna vlast je ostala ista tako da smo nastavili provoditi ranije programe HDZ-a i moj predizborni program. Upravo sam ga nekidan analizirala i zaključila da će on već iduće godine biti ispunjen tako da ćemo ga morati nadograđivati. Dakako da je lakše kada stranka ima većinu u Vijeću. Lani u ovo vrijeme u isto takvom razgovoru za List sam predvidjela HDZ-u devet vijećničkih mandata. Dobili smo deset i lakše je raditi.
Znači li to da je HDZ u Gradskom vijeću dobio oporbu?
Uvijek je bilo oporbe i rasprave. Mislim da SDP sada nije dovoljno jak. Oni doduše pokušavaju biti oporba. To im je i zadatak i od toga ne treba bježati. Ponekad me iznenadi njihov način. Primjerice, jednoglasno usvojimo proračun, a kada ja podnosim izvješće o radu, što nije ništa drugo nego moj opis realizacije dogovorenog proračuna, SDP bude protiv. U takvim situacijama ne znaju kako da se postave, ali to je zadatak oporbe.
Žao mi je što oporba nije podržala posljednje poticajne mjere i za liječnike i za gospodarstvo jer bi sinergija ojačala mjere. No, ja im ne zamjeram. Oni su rekli svoje mišljenje. Osobno bih voljela da imaju neke konkretne prijedloge, a ne samo da budu protiv.
Uskoro nam počinje građevinska sezona. Osim brojnih skela oko stambenih zgrada koje su već prisutne, što će ju još obilježiti?
Veći dio ove zime je vrijeme bilo tako blago da zapravo i nismo imali neki izražajniji prekid građevinske sezone. Cijele zime radilo se pomalo. Nisu to samo ove vidljive građevinske skele. Tijekom studenog i prosinca se kontinuirano radilo na programu sanacije nerazvrstanih cesta oštećenih u poplavama 2014. godine, što financira Vlada RH. S obzirom da su oni zbog kompliciranosti postupka javne nabave krenuli tek u listopadu, bojala sam se za njihovo izvođenje, ali hvala Bogu, na lijepom vremenu koje nam je omogućilo rad tijekom tih zimskih mjeseci. Radilo se i na sanaciji Spahijskog podruma, a bilo je još nekih manjih radova. S druge strane u uredima su se pripremali novi projekti i sada kada se to zahuktava pokazuje se da smo u gradskoj upravi potkapacitirani s ljudima. Bit će stoga novog zapošljavanja, ali ćemo najprije napraviti neke promjene u ustroju kako bi najprije postigli bolju iskorištenost postojećeg kadra i dobili jasniju sliku gdje i tko nam dodatno treba.

Očekuje nas bogata građevinska sezona

Za početak nove građevinske sezone imamo puno planova i očekivanja. Uskoro idemo s objavom natječaja za izvođača radova na projektu aglomeracije koji je pripreman zadnjih 8 godina. Iza 15. ožujka napraviti ćemo kanalizaciju u dijelu Bolničke što nam je već dugo u planu. Nastavit ćemo radove na kanalizaciji u Badljevini. Čekamo objavu natječaja za izvođače radova na izgradnji sustava vodoopskrbe naselja sjeverozapadnog dijela, očekujemo nastavak radova na Crkvištu, ovoj fazi koja je pri kraju, pri čemu pratimo natječaje i radi eventualnog nastavka u drugoj fazi. Očekuje nas nastavak izgradnje spomen obilježja poginulim braniteljima, nastavak arheoloških istraživanja što me posebno veseli, nastavak radova na Spahijskom podrumu, biti će izgradnje novih nogostupa. Nedavno smo potpisali ugovor za izgradnju nove prometnice u dijelu Aleje kestenova što će početi na proljeće. Bit će još asfaltiranja. Dakle radit će se puno.
Što je s akumulacijom Šumetlica?


U stalnom smo kontaktu s Hrvatskim vodama, održan je sastanak sa zamjenikom generalnog direktora, Davorom Vukmirovićem koji se dao u rješavanje te problematike. Važno je da je u ovogodišnjem proračunu Hrvatskih voda, Šumetlica i dalje prisutna. Po meni nije „smak svijeta“ ako se mora ići u novi natječaj za izvođača, mada Hrvatske vode pokušavaju radi manjeg gubitka vremena iznaći rješenje da nastali problem stečajem Viadukta to riješe u sklopu postojećeg natječaja i postojeće zajednice ponuditelja. Važno je da i dalje imamo potporu u tome Hrvatskih voda što nam daje sigurnost da će akumulacija biti prisutna u Hrvatskim vodama i ove godine mada u ovom trenutku ne možemo govoriti o nekim rokovima.
Kreće li građevinski ove godine projekt modernizacije glavnog trga?
Gradski trg je apliciran u projektu Ruralnog razvoja, Mjera 7.4.1. Očekujemo rezultate do kraja veljače. Najiskrenije se nadam da će nam taj projekt proći na tom natječaju čime bi krenuli s izvođenjem radova što mi u gradskoj upravo ocjenjujemo kao jedan od najvažnijih projekata. Mnogi projekti su povezani s izvođenjem radova na glavnom trgu, kako se ne bi nekoliko puta prekopavale ulice i nogostupi, a ista stvar je i s projektom aglomeracije.
Građani vole razgovore o građevinskim projektima iz dva razloga: jedan je što donose nove sadržaje ili poboljšavaju postojeće uz popravak vizualnog identitete grada. Drugi je mogućnost zapošljavanja. Nažalost, naša građevinska industrija se još uvijek nije oporavila od ekonomske krize 2008.-2014. godine. To pokazuje i ovaj projekt energetske obnove stambenih zgrada gdje na gotovo svim većim radilištima imamo gostujuće izvođače. Je li to problem?

Lokalna građevinska operativa nedostatna

Bila bi najsretnija da imamo takvu građevinsku operativu da se domaći izvođači mogu pojavljivati na tim javnim natječajima. Međutim, mi smo mali grad, imamo nekoliko manjih tvrtki orijentiranih na manjim radovima. Ne znam da li je to posljedica toga što smo mali grad, ili je u pitanju nedostatak kapitala ili poduzetničkih ambicija. No i velike građevinske tvrtke koje se natječaju za višemilijunske projekte često trebaju kao kooperante domaće podizvođače i mi uvijek kada započinjemo razgovor s izvođačem nekog većeg lokalnog projekta skrećemo pozornost da u dijelu gdje im trebaju kooperanti angažiraju lokalne male građevinske tvrtke.
Unazad dvije godine građani su poprilično pozdravili aktivnosti na uklanjanju ruševina koje je provodila inženjerija Hrvatske vojske. Ruševina još uvijek imamo u naseljima oko Pakraca. Da li smo i dalje u kontaktu s HV oko mogućnosti njihovog ponovnog angažiranja?
Još imamo oko 150 ruševina u naseljima oko grada, mada ih još nešto malo ima i u samom gradu pri čemu je riječ o složenijim zahvatima jer se radi o ruševinama koje se direktno naslanjaju na čitave objekte, u funkciji, što komplicira njihovo uklanjanje. U nekim slučajevima su problem i neriješeni vlasnički odnosi. Nastojimo to riješiti. Mi smo u kontaktu s Ministarstvom obrane, ali su sada dodatni problem velike prošlogodišnje poplave i požari u Dalmaciji gdje je inženjerija HV angažirana na uklanjanju posljedica ili prevenciji. Nadam se njihovom ponovnom dolasku ove jeseni ili u proljeće iduće godine do kada mi imamo vremena administrativno pripremiti rješenja za sve ruševine.
U svim tim projektima obvezni udio sufinanciranja ima gradski proračun kao i u nekim manjim projektima poput Aleje kestenova, arheološkim iskapanjima i još nekima. Mogu li sve te investicije ugroziti sadašnje funkcioniranje proračuna na način da Grad bude primoran na ponovno zaduživanje ili će se umanjiti sredstva za udruge, socijalu, kulturu i slično?

Nisam protiv zaduživanja

Proračun za sada jako dobro funkcionira i mislim da to svi korisnici proračuna mogu potvrditi. S obzirom na novi Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave dobro se i puni. Činjenica je da se u svim projektima traži proračunsko financiranje, ali načini postoje da se udio vlastitih sredstva u takvim projektima osigura i na drugi način. O tome hoćemo li se morati zaduživati odlučit će Gradsko vijeće. Uvijek se trudimo imati to pod kontrolom. No ja nisam apriore protivnik zaduživanja ako nam to donosi neku korist i ako se pokaže da smo u budućnosti sposobni vraćati kreditna sredstva, a da ne štetimo ostalim funkcijama proračuna. Primjer za to je upravo u tijeku, a to je katastarska izmjera koju radimo po prvi puta nakon sto godina. To će donijeti veliku korist kako samom Gradu tako i građanima, ali i budućim investitorima. U takvim projektima većina gradova je donijela odluku da s dijelom sredstava takve aktivnosti sudjeluju i građani. Ja sam bila u startu protiv toga uvažavajući specifičnosti našeg grada u kojem ima podosta nekretnina u kojima nitko ne živi, a teret financiranja uvijek pada samo na one građane koji tu žive. Stoga nisam htjela da i katastarska izmjera bude dio udara na primanja stanovnika koji su odlučili ostati tu živjeti i zajedno s nama graditi svoju budućnost. Proračun financira 60 posto troškova katastarske izmjere i ove godine je glavnina udara od tih nekih četiri ukupno predviđenih milijuna kuna za taj projekt. Koliko točno, znat ćemo na proljeće kada krenu pune aktivnosti na tom projektu.
U svemu tome dodatni su problem međusobni utjecaj investicija i njihova vezanost. Jedno uvijek otvara drugo. Krene li ovog proljeća aglomeracija to znači veliko kopanje po ulicama, a kada sve već jednom raskopamo onda je poželjno i sve dovesti u red, a ne da za par godina ponovo kopamo isto, tako da to uvijek zahtijeva dodatno investiranje. Naravno, dodatna okolnost je što svaki novi natječaj otvara nove mogućnosti za koje nitko ne može tvrditi da će se ponoviti dogodine ili za par godine i šteta ih je propustiti. Zbog toga, uz ona dva spomenuta uvjeta poput korisnosti investicije i mogućnost uredne otplate, kažem da zaduživanju, ali o tome će odlučivati vijećnici.
Raste li još uvijek kod stanovništva potreba za socijalnim pomoćima iz gradskog proračuna kao što je to bilo pred sedam ili osam godina?
Socijalna davanju su uvijek prisutna u našem proračunu na što nas obvezuje dijelom i zakonodavac. Mogu reći da pritisak koji ste spomenuli više ne raste, čak i da je dijelom u opadanju. Riječ je o manje-više uvijek o istim obiteljima, ali koje se znaju snaći i na druge načine tako da je taj broj je u blagom opadanju.
U tijeku je opsežni socijalni program „Zaželi“ koji bi trebao pomoći dvojaka: kroz zapošljavanje 30 žena iz teško zaposlivih skupina, ali izravna fizička i materijalna pomoć za 180 starijih obitelji. Kako se odvija taj program, ima li zainteresiranih i kada će zaživjeti?
U suradnji s partnerima Zavodom za zapošljavanje, Centrom za socijalnu skrb i našim Gradskim društvom Crvenog križa mi smo pri kraju u pripremi provođenja projekta. Na natječaj za zapošljavanje je bilo 50-tak ponuda, odabrano je njih 30-tak u čemu nisam sudjelovala i oni bi trebali početi 1. ožujka s radom. Prije toga će proći određenu edukaciju neophodnu za obavljanje tog posla jer je riječ o osjetljivim socijalnim stvarima. Radit će dvije godine, a naš rok za provođenje projekta je 30 mjeseci. Onih šest preostalih ćemo koristiti na način da će tri mjeseca biti potrošena na pripremu samog provođenja, a tri zadnja mjeseca na analize, pisanje izvješća i administrativne stvari koje nam nameće financijer, Europski socijalni fond, a riječ je o 5,5 milijuna kuna. To ne dozvoljava nikakve improvizacije.
Što se tiče korisnika, oni još nisu u potpunosti izabrani. Uglavnom ima ih i mi nastojimo pokriti sva naselja što je bitno jer ćemo na taj način i svim zaposlenim ženama omogućiti rad u bližoj životnoj okolini. Mislim da će to biti riješeno na zadovoljstvo svih.
Lani ste proširili sustav stipendiranja studenata, uveli mogućnost stipendiranja srednjoškolaca, povećali naknade novorođenčadi, potičete na još uvijek aktualnim javnim pozivima gospodarstvo i prisutnost liječnika. Kakav je kod stanovništva interes za tim demografskim mjerama?

Ne želim samo gledati odseljavanje

Sa zadovoljstvom kažem da ima interesa. Ne želim sjediti skršenih ruku i po pitanju migracija čekati što će nam se dogoditi. Zato smo i osmislili ove mjere uvažavajući pri tom ono što smo čuli da se radi u drugim gradovima i što nam zakonodavstvo dozvoljava te sve to implementirali u vlastiti program. Stoga me stvarno veseli da ima interesa i očekujem u dogledno vrijeme neke pomake.
Mislite li da se te mjere mogu odraziti na smanjivanje interesa kod stanovništva, posebice mlađe dobi, za odlazak u inozemstvo koji je toliko prisutan?
Mi ćemo svim svojim snagama nastojati da smanjimo iseljavanje. Iseljavanja ima i od toga nitko ne bježi. Članica smo Europske unije, granice su otvorene i svatko može otići. Meni je važno da ti ljudi kada odu i vide kako je u Njemačkoj, Irskoj ili Švedskoj, naročito mlađa populacija, znaju da se imaju gdje vratiti i da ono što su naučili ovdje donesenu i prenesu svima nama.
S obzirom na nepovoljna demografska kretanja, smatrate li da je ukupna atmosfera u Gradu takva da možemo postati interesantna imigracijska sredina. Da li je to u interesu Gradu i tko su nam poželjni potencijalni novi stanovnici? Što nam u tome mogu biti prednosti, a što nedostaci?
Svakih 30-40 godina se događaju ti migracijski valovi, dakle niti ta pojava nije nešto posebno novo. U tome se stalno pitam gdje su ti Irci čija mjesta mi popunjavamo u njihovoj domovini. Neki kažu da mladi Irci odseljavaju u Ameriku. Taj problem odseljavanja je prisutna i kod naših prijatelja u Slovačkoj o čemu smo razgovarali i to je i nama i njima donijela Europska unija. Mladi ljudi su danas globalniji, manje su vezani uz prebivalište, sve gledaju globalno. U jednu ruku mi je drago da je tako, ali s druge strane treba naći načina da i ovdje doseljavaju ljudi. Jer sve što smo pričali o našim projektima, da bi bili održivi i da bi išta značili moraju biti napravljeni da bi služili ljudima. Oni sami za sebe ništa ne znače: ni trg, niti vodovod, pa niti tenisko igralište koje je pri kraju. Tko su nam potencijalni doseljenici? I sama se to puno pitam, ali nemam odgovora i bit će mi drago ako netko ima kakav savjet pa da krenemo na tu stranu svijeta. Nadam se da će netko prepoznati Pakrac i njegove prednosti: mala smo sredina, sve je blizu i dostupno, sigurni smo po pitanju kriminaliteta, nezagađeni smo, pitka i zdrava voda, veliki broj nekretnina je u ponudi po prihvatljivim cijenama, blizu smo Zagrebu, društveno smo bogati pod čim podrazumijevam kino, muzej, knjižnicu, udruge, sportske objekte, u prosvjeti smo dobro pokriveni od vrtića do visokog obrazovanja, imamo sve neophodne zdravstvene ustanove. Nisam sigurna da li smo svjesni svih tih naših prednosti.
Izgrađujemo li dovoljno svijest na neophodnu prisutnost različitosti kod mogućih doseljenika?
Mislim da je Pakrac uvijek bio spreman na to, oduvijek smo multietička sredina.
U tijeku su i natječaji za programe udruga. Ostaju li u proračunu za njih ista sredstva u ovoj godini kao i lani?
Ukupni dio sredstava je isti, no to ne znači da će svi dobiti kao i lani.
Bivše „Papukovo“ industrijsko dvorište je ponovo na bubnju. Kakav je tu interes Grada i hoćemo li se u narednom natječaju natjecati?
Ne bih otkivala naše namjere mogućim ponuditeljima na natječaju. O tome ćemo kad natječaj završi, a Gradu je svakako u interesu da se tamo počne nešto konkretno događati na gospodarskom planu. Sagledavamo situaciju iz svih uglova.
Događa li se išta u istom kompleksu, na parceli koju smo lani kupili?

Priželjkujemo investicije u dva „Papuka“

Nažalost poklopilo se to sa stečajem „Ferdinanda“, a mi imamo idejno rješenje izgradnje pristupne ceste koja djelomično koristi zemljište koje je bilo u vlasništvu „Ferdinanda“, ali nam stečajni upravitelj to nije mogao odobriti tijekom stečajnog postupka, jer taj postupak mijenja stečajnu masu, pa čekamo da završi sadašnji natječaj.
Ljudima je jednako tako interesantna lanjska promjena vlasništva u Trgovini „Papuk“. Mi novinari ne uspijevamo doći do adekvatnih informacija. Imate li Vi saznanja kakvi su planovi s obzirom na interesantne objekte novih vlasnika, Centar za vozila Hrvatşke?
Imam dobre kontakte i odnose s njima, ali ne bi bilo korektno da ja govorim o njihovim planovima. Riječ je o ozbiljnoj tvrci koja isto tako ima ozbiljne planove i na vrijeme, vrlo skoro, će te o tome biti obaviješteni.
Učenika u Srednjoj školi Pakrac je iz godinu u godinu manji, što nije samo problem demografije, nego i statičnosti u upisnim programima. Kako Grad može utjecati na to da se u Školi potakne proširivanje upisnih programa na zanimanja interesantna mladim Pakračanima, naročito dječacima s vrlo dobrim i dobrim uspjehom koji se sada pokazuju kao manjkavi ako se netko od njih ne želi školovati u zdravstvenom ili građevinskom usmjerenju?
Predstavnici osnivača u Školskom odboru već nekoliko godina ukazuju da se nešto treba mijenjati oko upisne politike i uvođenja novih programa. Nedavno smo čuli na Gradskom vijeću da je Srednja škola podnijela zahtjev Ministarstvu za dva nova upisna programa. Svakako treba težiti obrazovnim programima koji bi bili interesantni upravo populaciji koju ste spomenuli. Politički sam u poziciji da mogu pomoći, spremna sam to, želim i čekam poziv.
Koje su novine u programu Dana Grada i na što bi ste naročito skrenuli pažnju?
U tijeku je uobičajeno višednevno obilježavanje našeg dana Grada i našeg nebeskog zaštitnika sve. Josipa. Jedna od većih novina ovogodišnjih takvih događanja je što smo odlučili svečanu sjednicu iz gradske vijećnice prebaciti u Hrvatski dom dr. Franjo Tuđman. Smatram da je to prostor koji trebamo više približiti našim sugrađanima. Reprezentativan je i treba ga pokazati našim gostima. Želimo da što više ljudi zalazi u taj prostor.
Ponovit ću ono što sam rekla i lani: pozvat ću ljude da uzmu učešće u tim događanjima, pozvat ću udruge da dođu na sajam udruga i predstave sugrađanima svoj rad i mogućnosti. Malo nas je u svakom slučaju. Događanja će tih tjedana biti dosta i ako se na njih ne odazovu građani gledališta će biti prazna, a to ne vole niti izvođači, sportaši, nitko. Ne organizira ta događanja gradska uprava za sebe, kao što niti ne postoji radi sebe, nego radi građana. Dođite, dragi moji sugrađani, bez ljudi mi nismo grad.